Biljka sitnica raste kraj puteva i koristi se u tradicionalnoj medicini za “mrvljenje” kamena i odstranjivanje peska iz bubrega, kod bolesti bešike i mokraćnih kanala, ali i disajnih puteva, ili upale nerava…
Siitnica (Herniaria glabra L., i Caryophyllaceae ) ili kako je još nazivaju kilavica i sipanica, jednogodišnja je, ili višegodišnja, niska, razgranata, po zemlji polegla zeljasta biljka. Ima brojne stabljike obrasle sitnim (do 10 mm) golim, ili po obodu malo trepljastim listićima celog oboda i bez drške. Cvetovi su sedeći, mali, neugledni, belo-zelene krunice, zbijeni u loptaste cvasti u pazuhu listova.
Sitnica je kosmopolitška biljka i rasprostranjena je i na našim prostorima. Raste kraj puteva, na kamenjaru, po peskovitim i suvim mestima. Pošto nema uspravljene stabljike, ponekad obraste po kamenu kao mahovina.
Kao biljna lekovita sirovina upotrebljava se nadzemni deo biljke u cvetu (Herniariae herba). Osim vrste Herniaria glabra, kao biološki izvor može da se koristi i grubodlakava sitnica – Herniaria hirsuta. Razlikuje se po mnoštvu dlaka od kojih je cela biljka beličasto-zelena.
Sitnica biljka se bere leti za vreme cvetanja. Kada cvetovi počnu da se otvaraju odsecaju se nadzemni delovi, pri čemu bi trebalo da se vodi računa da se ne ošteti koren i biljka ne uništi. Jer, iz istog korena narednih godina izbijaju nove biljke. Ubrana biljka se očisti od zemlje i suši u tankom sloju na promaji i u hladu. Biljnu sirovinu čine okrugle, tanke stabljike sa sedećim listovima i okruglim, neupadljivim cvetovima u pazuhu listova. Osušena biljna sirovina je žuto-zelene boje, bljutavog ukusa, ali blagog i prijatnog mirisa na kumarin.
Sitnica sadrži:
3-9 % triterpenskih saponozida
0,2-1,2 % flavonoida (derivati izoramnetina i kvercetina)
oko 0,4 % kumarinskih heterozida (umbeliferon, herniarin)
tanin…
Nekada je sitnica smatrana lekom za kilu (hernia). U tradicionalnoj medicini upotrebljavala se kod:
-kamena, peska i drugih bolesti bubrega i bešike
-oboljenja disajnih puteva
-upale nerava
-gihta
-reumatizma,
-čišćenja krvi
-slabosti vida.
U savremenoj fitoterapiji sitnica biljka se koristi kao diuretik kod oboljenja mokraćnih puteva. Aktivni sastojci pospešuju izlučivanje mokraće i đeluju umirujuće na muskulaturu bešike. Najčešće se koristi u čajnoj mešavini sa podjednakim količinama lista medveđeg grožđa (Uvae ursi folium) i daje se kod hronične upale bešike, mokraćnih kanala i bubrežnih oboljenja. Smatra se da diuretično delovanje sitnice pomaže antiseptično delovanje medveđeg grožđa. Sitnica je sastojak i drugih čajnih mešavina koje se preporučuju za bolje lučenje mokraće, i pomenutih bolesti.
Sitnica biljka je oficinalna u mnogim farmakopejama, uključujući i domaće, a ulazi i u sastav urološkog čaja koga propisuju III i IV Jugoslovenska farmakopeja.
PREPORUKA PROF.TUCAKOVA
Diuretični čaj sa sitnicom
Pomešajte po 10 g herbe sitnice, lista breze i korena zečjeg trna, 30 g lista medveđeg grožđa, po 1 g korena peršuna i lista nane.
Poparite 2 kašike ove smeše sa 4 dl vrele vode, ostavite 2 sata i pijte umesto vode.
Čaj protiv upale bešike
Pomešajte po 40 g lista breze i medveđeg grožđa i 20 g herbe sitnice Poparite 3 kašike ove mešavine sa 1 litrom vrle vode, ostavite da stoji 2 sata i pijte umesto vode.
RECEPTI
Čaj od sitnice
1 kašičicu biljne sirovine (oko 1,5 g ) prelijte 1 šoljom hladne vode, zagrejte do ključanja, skinite sa vatre i posle 5 minuta procedite.
Kao diuretik pijte 2-3 x dnevno po 1 šolju. Neželjeni efekti i interakcije sa drugim lekovima nisu poznati.
Urološki čaj
Pomešajte 40 g lista uve, po 10 g herbe sitnice, lista pitome nane i korena sladića i po 15 g korena zečjeg trna i korena peršuna.
Prelijte 3 g ove mešavine 1 šoljom vrele vode, ostavite da stoji poklopljeno 10-15 minuta, procedite i pijte 3 x dnevno po 1 šolju.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!