Bokvica je korisna biljka koju većina ljudi smatra korovom.
Bokvica je jedna od najčešćih biljaka koja raste u Severnoj Americi. Može videti kako raste iz pukotina trotoara i puteva, nalazi se na većini privatnih travnjaka gde se uzgaja ili sakuplja kao otpad, čak se sreće i na mestima gde ima jako malo sunca. Ne samo što je ova biljka na svakom koraku, nego je tu sa dobrim razlogom. Postoji stara izreka da biljke rastu tamo gde su najpotrebnije. U slučaju bokvice, jasno je da je ova biljka veoma potrebna u urbanim sredinama, u kojima danas živimo , dok patimo od raznih bolesti za koje ova biljka može ponuditi pomoć.
Bokvica je višegodišnja biljka koja raste do 10cm visine. Ova biljka formira tvrd, vitak dugačak šiljak od 3 do 30 cm, sa upadljivim žutim prašnikom koji štrči, i cveta do Maja do Septembra.
Postoje dve vrste bokvica
1.Ženska širokolisna bokvica
2.Muška uskolisna bokvica, koja ima uske listove sa izraženim žilicama.
Bokvica (Plantago major -ženska, Plantago lanceolata – muška bokvica) je veoma rasprostranjena biljka, lako se koristi i u ishrani, mnogo je poznatija po svojim lekovitim svojstvima. Bokvica sa širokim listovima je ženska, a ona s uskim muška, a svaka vrsta ima svoje specifične lekovite karakteristike, zbog čega se i koriste odvojeno. Nikada se ne mešaju prilikom pakovanja, ali se mogu kombinovati u terapiji.
Lako je isčupati iz bašte ovu biljku ni ne shvatajući da ima veće nutritivne vrednosti nego većina zeleniša koji jedemo. Mladi listovi se mogu jesti, sirovi, u salati ili sendvičima, međutim, kako stare postaju lepljivi i tvrdi pa se ne mogu jesti a da se prethodno ne skuvaju. Kuvanje lišća, sto poboljšava palatibilnost, omogućava uklanjanje tvrdih vlakana. Takodje, seckanje na sitne komade olakšava njihovu upotrebu pri ishrani.
Mnogi ljudi veruju da ima sličan ukus blitvi. Seme bokvice se može osušiti i pomešati sa obrokom ili samleti u brašno za mešenje hleba ili palačinki – jedan od odličnih načina da uštedite novac i svom telu omogućite kvalitetne nutritijente. Bokvica je bogata magnezijumom, vitaminom A,C i K.
Ispitivanja su pokazala da biljka bokvica ima izrazita antibakterijska svojstva. Listovi bokvice bogati su taninskim materijama i sadrže dosta prirodne sluzi i masti, pa predstavljaju idealno sredstvo za prvu pomoć u slučaju uboda različitih insekata. Bokvica efikasno deluje protiv upala kože i sluzokože, a svezi listovi koriste se u slučaju opekotina, ali i kao lek za ublažavanje kašlja i urinarnih infekcija.
U kozmetici se sok bokvice koristi za uklanjanje akni, čireva i gnojnih bubuljica. Sitno iseckati pet supenih kašika lista bokvice i pod presom iscediti sok. Mesto uboda kvasiti sat vremena, a posle ga obmotati svežim i dobro opranim lišćem bokvice i menjati ga više puta u toku dana.
Medicina
Lišće, kao i sok, je u širokoj upotrebi, kao oblog ili losion za lečenje opekotina od sunca, uboda, ujeda insekata, ujeda zmija, otrovnog bršljena, osipa, opekotina, čireva i posekotina.
Takodje, zagrejani listovi se primenjuju lokalno na otečene zglobove, upale mišića, uganuća i bolne noge. Zanimljivo je da se bokvica koristi kao lek protiv raka u zemljama Latinske Amerike. Koristi se , već vekovima, kao lek za bol u grlu, kašalj, bronhitis, tuberkulozu i rane u ustima.
Studije su pokazale da bokvica ima anti-inflamatorne efekte i da je bogata taninom (koji potpomaže zarastanje tkiva i zaustavlja krvarenje) i alatoinom ( jedinjenje koje potpomaže izlečenje povređenih ćelija kože). Dalja istraživanja su pokazala da bokvica smanjuje krvni pritisak a da seme smanjuje nivo holesterola u krvi. Zbog velikog broja vlakana, seme bokvice se koristi kao prirodni laksativ. Čaj od bokvice se koristi pri regulisanju dijareje, dizenterije, crevnih parazita i krvarenja sluznice. Koren ove biljke umiruje zubobolju, loše desni i glavobolju.
Ostala upotreba
Smatra se da se čaj od bokvice koristio pri ispiranju kose protiv peruti.
Snažna vlaka u listovima su se koristila za izradu niti, strune , pa čak i platna.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!