Migrena nije savremena boljka. Postoji od vremena kada je postao i razuman čovek. Još 3000 godina pre naše ere jedna poema, nastala u Mesopotamiji, pominje boga Tiu, koji lično kažnjava grešnike donoseći im tešku glavobolju, koja se ponavlja i koja je snažna “kao vetar u pustinji”.
Navodni otac medicine, Hipokrat (između 460. i 370. pre naše ere) u svojim spisima detaljno opisuje simptome migrene. U prvom veku posle Hrista nalazimo zapise Celzijusa i Areteja iz Kapadokije, koji vrlo precizno navode simptome i nazivaju bolest “hemikranija”, ali tek čuveni lekar Galen, sa kraja drugog veka naše ere pominje migrenu kao posebnu vrstu glavobolje i striktno je razlikuje od klaster glavobolje i drugih vrsta bolova u glavi.
Možda i nije neka uteha za migrenozne bolesnike, ali, ipak, neka znaju da su od migrene patili i: Julije Cezar, Edgar Alan Po, Tolstoj, Sopen, Cajkovski, Ma-dam de Pompadur, Karl Marks, Alfred Nobel, Fridrih Niče, To-mas Džeferson, Sigmund Frojd i još mnoge slavne ili zaslužne ličnosti iz javnog sveta, kroz istoriju.
Istorija nas takođe uči i daje migrena jedna od ljudskih boljki koja je najmanje shvaćena (i prihvaćena) u javnosti. Krajem prošlog veka je jednom mega-anketom u Sjedinjenim Američkim Državama ustanovljeno da 12% populacije ima migrenu. Takođe je utvrđeno da od tog broja gotovo polovina nikada nije išla u bilo koju medicinsku ustanovu, gde su joj mogli ne samo pomoći, već i definitivno dijagnostikovati migrenu.
Nasleđe ili nešto drugo
Genetske predispozicije za migrenu su pretpostavljene posle otkrića da preko 70% pacijenata ima u porodici barem jednog člana koji pati od migrene.Ove pretpostavke još nisu naučno potvrđene.Mnogi stručnjaci za glavobolje veruju da je jedan od ključnih faktora za pokretanje migrene – seratonin. Jer, primećeno je daje nivo seratonina kod pacijenata neuboičajeno visok UOČI napada bolova, a drastično nizak ZA VREME napada. No, ni ovaj podatak nije dokazan daljim istraživanjima.
Na američkim medicinskim fakultetima su dugo eksperimentisali sa raznim vitaminima i, na sopstveno iznenađenje, otkrili da u oko 65% slučajeva migrene, napadi i intenziteti bolova, mogu da se smanje posle dužeg uzimanja ribljeg ulja. Broj napada u ispitivanoj grupi je prepolovljen. Ipak, 35% oso ba u istoj grupi nije reagovalo na riblje ulje.
Pretpostavlja se i da migrene imaju neke veze sa nivoom magnezijuma u telu. Kod oko polovine pacijenata, u toku napada migrene, konstatovan je snižen nivo magnezijuma. Na osnovu toga je eksperimentisano sa magnezijumom i dokazano da,posle tromesečenog uzimanja hrane bogate magnezijumom (u količini od 600 miligrama dnevno), napadi migrene bivaju drastično proređeni, a bol pri napadu vidno smanjen.
ČAJEVIMA PROTIV MIGRENE
Ako nikakav lek ne pomaže, možda može da pomogne “bakina medicina”. Za tu priliku smo izdvojili tri vrste čaja, za koji tvrde da je od velike pomoći kod migrene…
Čaj broj jedan:
– Angelika (Angelica arhangelica) 20g
– Peršun (Petroselinum sativum) 20g
– Morač (Foeniculum vulgare)_20g
– Kim (Carun carvi) 20g UF
– Anis (Pimpinela anisum) 20g
Sve biljke pomešati, pa tri kašike smeše preliti sa 750 ml ključale vode, promešati, kuvati dva minuta i ostaviti da odstoji sat vremena. Procediti i popiti u toku dana.
Čaj protiv migrene broj dva:
– Vratić (Tanacetum parthenium) 30g
– Matičnjak (Melissa officinalis) 20g
– Lovor (Laurus nobilis) 30g
– Kamilica (Matricariachamomilla) 20g
Sve biljke pomešati, pa tri kašike smeše preliti sa 750 ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da ostoji sat vremena. Procediti i popiti u toku dana.
Čaj za migrenu broj tri:
Odoljen (Valerianaofficinalis) 30g
– Vratić (Tanacetum parthenium) 30g
– Nana (Mentha piperita) 20g
– Hajdučka trava (Achilea millefolium) 20g
Sve biljke pomešati, pa tri kašike smeše preliti sa 750 ml ključale vode, promešati, poklopiti i ostaviti da ostoji sat vremena. Procediti i popiti u toku dana.
Probajte. Ovi čajevi sigurno nisu jedina stvar koju ste probali da biste zaustavili ili sprečili migreniznu bol.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!