Ne kaže se džaba u narodu “zdrav kao dren”! Ovo drvo naprosto puca od zdravlja, jer je jedno od retkih u prirodi koje je evolucijom naučilo da se štiti od svih vrsta štetočina. Zato nikada ne boluje, a njegovi plodovi su veoma izdašni i lekoviti. Moć drena odavno je poznata uglavnom svim evropskim narodima.
U Rusiji ga koriste kao začin za jela od mesa i ribe, Nemci ga kuvaju sa šećerom i sirćetom i koriste kao dodatak, dok se u Italiji i Francuskoj poluzreli drenjci konzerviraju u slanoj vodi sa dodatkom komorača i koriste kao zamena za masline. Kod nas se koristi za čaj koji je veoma bogat vitaminom C, ili se od drenjina pravi veoma ukusan i zdrav nekuvani pekmez, koji na taj način sačuva gotovo sve hranjljive i lekovite materije.
Žbunasto drvo drena (Cornus mas) raste u listopadnim šumama, ali se uzgaja i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova, ili u blizini pčelinjaka, kao medonosna biljka. Plodovi koji se nazivaju dre-njak, ili drenjina, crvene su duguljaste bobice, pomalo oporog ukusa. Cveta u martu i aprilu, a plodovi se prikupljaju početkom jeseni.
Drenjak se koristi svež, ili osušen. Sazreo, sadrži oko 10 % šećera, pektine, tanin, sluz, 2 do 3,5 % organskih kiselina, glikosalne kiseline i 50-90 miligrafna vitamina C. Tanini i pektini povoljno deluju na sluzokožu creva, pa se čaj od ploda i kore drena, u narodnoj medicini, koristi za lečenje dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Zbog toga domaćice džem,kompot i sok od drenjina, nazivaju „lekovitim poslasticama”.
U jugozapadnoj Srbiji, naročito u okolini Užica, po posebnoj tehnologiji priprema se i rakija đrenovača. Osnovu daje šljiva, a drenjina se dodaje naknadno i učestvuje u fermentaciji i destilaciji. U mileševskom kraju ova vrsta rakije priprema se samo od drenjina, specifičnog je ukusa i neobično crvene boje. U primorju se spravlja i drenovo vino.
Nekuvani džem
Dobro zrele drenjine oprati, osušiti na sobnoj temperaturi i pasiranjem odstraniti semenke, kašastoj masi dodati još toliko šećera, pa mutiti puna 2 sata varjačom, ili mikserom dok se ne dobije penasta masa izuzetno lepe crvene boje
Džem sipati u dobro zatvorene tegle i ostaviti na tamnom mestu.
Pekmez
– 2 kg drenjina
– 1 kg šećera
Zrele drenjine očistiti, oprati, naliti vrelom vodom i ostaviti 5 minuta da odstoje, ocediti i propasirati, pa dodati šećer i lagano kuvati 3 sata uz neprestano mešanje. Još vruć pekmez sipati u zagrejane tegle, staviti 15-tak minuta u toplu rernu (100°C), pa povezati celofanom i čuvati na suvom.
Hladni sirup
Sveže, ili zamrznute drenjke dobro prokuvati da se raspadnu i odvoje semenke, procediti kroz
fazu, pa na 1 litar soka dodati 1 kilogram šećera.Sirup se sipa u flaše i čuva na tamnom i hladnom mestu.
Prirodni sok
– 4 l vode
– 2 kg zrelih drenjina
– 1 kg šećera
U lonac sa vodom sipati iseckane drenjine, kuvati 20-tak minuta, ohladiti, izvaditi ih, zgnječiti i iscediti sok i kuvati još 15 minuta sa ostatkom vode u kojoj su se prethodno kuvali.Dodati šećer i na smanjenoj temperaturi, uz mešanje, kuvati dok se sav rastopi, pojačati vatru i kuvati još 10 minuta. Flaše sterilisati i sipati još vruć sok, hermetičkim zatvoriti i čuvati na hladnom i tamnom mestu. Sok se može razblažiti običnom, ili kiselom vodom.
Protiv dugotrajne dijareje
– pola litra soka od drenjina
– 3 kašike pirinča
– 3 kašike zobi
Samleti u prah zrnevlje pirinača (neglaziranog) i zobi, preliti ključalom vodom i ostaviti poklopljeno da odstoji 2 sata, prehladiti i dodati sok od drenjine. Kašu jesti 3 x dnevno, pre jela.
Pročitaj nastavak >>> Dren lekovitost
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!