Fotinija biljka (lat. Photinia) je rod od oko 40-60 vrsta malih drveća i velikih žbunja. Oni su deo porodice ruža (Rosaceae) i odnose se na jabuke. Botaničko ime roda potiče od grčke reči ‘’photeinos’’ za sjajno i odnosi se na često sjajne listove. Većina vrsta su zimzelene, ali može da se javi i listopadna vrsta. Mali plodovi nalik na jabuke su veličine 4 do 12 mm i formiraju se u velikim količinama. Oni sazrevaju u jesen i često ostaju da vise na grmu do duboko u zimu. Plodovi se koriste kao hrana za ptice, koje izlučuju seme sa svojim izmetom i na taj način distribuiraju biljku.
Prirodan opseg fotinije je ograničen na umereno toplu Aziju, od Himalaja istočno do Japana i južno do Indije i Tajlanda. Fotinija se, međutim, široko uzgaja širom sveta kao ukrasno bilje zbog svog belog cveća i crvenog ploda. Crvena boja novih listova u proleće, je u suprotnosti sa tamnim zimzelenim starijim listovima.
Neke sorte fotinije su otrovne zbog prisustva cijanogenih glikozida u lišću i plodovima.
Fotinija obično raste od 4-15 m visine, sa obično nepravilnom krunom ugaonih grana; grane su često (ne uvek) trnovite. Listovi su alternativni, celi ili fino zupčasti, variraju između vrsta od 3-15 cm u dužinu i širinu 1.5-5 cm; većina vrsta su zimzelene, ali neke od vrsta fotinija su listopadne. Cvetovi se javljaju početkom leta, sa 5 zaobljenih belih latica i mirisom nalik na glog. Plodovi su mali crveni nalik na bobice, sazrevaju u jesen i često opstaju do duboko u zimu.
Fotinija je poznata i pod nazivom božićne bobice.
Fotinija uzgoj
Fotinija je popularno zimzeleno šiblje sa sjajnim zelenim listovima, belim cvetovima i crvenim mladim listovima. Najpoznatija sorta je Photinia fraseri (Red Robin), brzo-rastuća vrsta koja se često sadi kao zimzelena ograda.
Fotinija je veoma popularno ukrasno šiblje, uzgaja se zbog svog lišća i plodova. Brojni hibridi i sorte su na raspolaganju; nekoliko sorti se biraju zbog njihovih izrazito svetlih crvenih mladih listova u proleće i leto. Gajenje fotinije je veoma popularno, a od nje možete napraviti prelepu ‘’živu’’ ogradu.
Vreme cvetanja je od aprila do maja ili juna.
Vreme sadnje je u jesen do proleća.
Nega i zalivanje
Ako želite da dobijete lepu živu ogradu – održavanje fotinije mora biti adekvatno. Fotinija raste najbolje u plodnom, vlažnom, dobro dreniranom zemljištu na suncu ili senci, u zaštićenoj poziciji. Mladi izdanci postaju sprženi hladnim ili suvim vetrovima i kasnim mrazevima ako se gaje u istaknutim položajima.
Fotinija je tolerantna prema većini zemljišta , čak i glinovitom, dokle god je poboljšano uključivanjem komposta ili đubriva. Većini vrsta će odgovarati kiseli ili alkalni uslovi, ali P. beauverdiana i P. villosa nisu zadovoljne kredastim tlom, pa su im potrebni neutralni do kiseli uslovi zemljišta.
Zalivanje je naročito bitno leti, kada se savetuje sistem ‘’kap po kap’’ da bi biljka dobro narasla.
Orezivanje
Fotinija zahteva minimalno orezivanje, ali će imati koristi od povremenog skraćivanja u proleće i leto da se zadrži oblik biljke pod kontrolom. Izbegavajte orezivanje fotinije u drugoj polovini avgusta, pošto bi svaki novi izdanak bio podložan jesenjim mrazevima. Za postizanje gustog rasta, biljku treba redovno orezivati.
Sadnja
Sadi se na razmak od 1 – 1, 2 metara.
Vreme sadnje je u jesen do proleća.
Može se saditi pojedinačno, kao detalj, u većim ili manjim grupama, ali i kao rezana ili slobodnorastuća živica (živa ograda).
Pripremiti zemljište i iskopati jarke gde ćete zasaditi biljku, pa pomešajte iskopano zemljište sa đubrivom ili kompostom. Dan pre sadnje, sadnice se dobro zaliju. Pri sadnji, treba paziti da sadnica stoji uspravno. Zakopati do pola sa zemljom i pritisnuti, a zatim se doda preostala zemlja i takođe nagazi. Po potrebi zaliti.
Vrste fotinije
Najpoznatije vrste fotinije su:
Photinia × fraseri ‘’Crveni Robin’’: popularno kompaktno zimzeleno šiblje ili malo drvo sa sjajnim tamno-zelenim lišćem, sa mladim lišćem koje je svetlo crvene boje. Mali beli cvetovi se pojavljuju sredinom i krajem proleća. Visina do 5m.
Photinia × fraseri ‘’Mali crveni Robin’’: Nedavno uvedena patuljasta sorta slična u boji popularnoj “Crveni Robin” sorti sa sjajnim tamno zelenim lišćem svetlo-crvene boje kada su mladi. Mali beli cvetovi se pojavljuju u srednje-kasno proleće. Visina i širina 60-90cm.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!