Pratioci hladnih zimskih dana su prehlade koje čine gotovo trećinu svih uzroka privremene nesposobnosti za rad. Simptomi su prepoznatljivi: zapušen nos, otežano disanje, kijanje, bolovi u grlu, promuklost, kašalj, glavobolja i bolovi u mišićima. Mogu da budu praćeni i povišenom temperaturom i groznicom.

Kad se pojave prvi znaci, osim odgovarajućeg higijensko-dijeteskog režima (mirovanje, boravak u toplom, korišćenje većih količina toplih napitaka, laka ishrana…) preporučuju se i biljni preparati koji jačaju odbrambene snage organizma. Mogu da se primenjuju profilaktički (pri prvim nagoveštajima bolesti) i terapijski. Kod infektivnih oboljenja uspeh može da se očekuje samo ako što ranije počnu da se koriste, odnosno odmah po ispoljavanju prvih simptoma bolesti.

Najčešće korišćena imunostimu-lativna sredstva biljnog porekla su preparati sa ekstraktima vrsta roda Icninacea (Echinacea purpurea, E. pallida i E. angustifolia).
Ehinacea potiče iz Severne Amerike. Ni u našoj zemlji, ni u Evropi ne rastu samonikle, ali se poslednjih godina gaje, naročito Echinacea purpurea i Moench. Kao biljna lekovita sirovina najčešće se upotrebljava svež nadzemni deo sakupljen u fazi cvetanja (Echinaceae purpureae herba).
Ehinacea spada u grupu nespecifičnih imunostimulatora. Ispitivanja su pokazala da pojačava otpornost organizma prema širokom spektru infekcija izazvanim patogenim mikroorganizmima.

Efikasnost preparata sa ekstraktima ove biljke u tretmanu 1 obične prehlade i infekcija gornjeg respiratornog trakta potvrđena je kliničkim studijama. Ehinacea ublažava i skraćuje trajanje karakterističnih simptoma prehlade i pritom se ne ispoljavaju neželjeni efekti.

Preparati sa ekstraktom ehinacee (kapi, sirup, ili tablete) preporučuju se i za jačanje imuniteta u slučajevima:

– blažih respiratornih i urinarnih infekcija
– za prevenciju prehlade i gripa
– u slučaju dugotrajne upotrebe antibiotika koji su oslabili prirodni

Preparati ehinacee ne smeju da se koriste ako je potvrđena alergija na sastojke preparata, ili biljke iz porodice Asteraceae, ni kod ozbiljnih, progresivnih sistemskih oboljenja – tuberkuloza, leukoze, AIDS, kolagenoze, multipla skleroza… Tokom trudnoće trebalo bi da se koriste samo uz konsultaciju sa lekarom. Od neželjenih erekata mogu, u retkim i pojedinačnim slučajevima, da se pojave reakcije preosetljivosti. Preparati ehinacee ne bi trebalo da se uzimaju duže od 8 nedelja.

Za snižavanje povišene telesne temperature mogu da se koriste biljni antipiretici – (Salicis cortex), herba, ili cvet suručice (Filipendulae ulmariae herbafios), a kao sredstava za znojenja u što toplijim čajevima cvet lipe (Tiliae flos) i cvet zove (Sambuci flos).

Kora vrbe i suručica ne preporučuju se trudnicama i dojiljama, deci do 12 godina i onima koji boluju od astme, ili su alergični na salicilate.
Kod upale sluzokože disajnih puteva (posebno sluzokože nosa) kao dodatna terapija preporučuje se inhalacija. Za te svrhe upotrebljavaju se biljke sa etarskim uljima koja deluju antiseptično i protivupalno:

– etarsko ulje eukaliptusa (Eu-calvpti aetheroleum)
– etarsko ulje nane (Menthae pi-peritae aetheroleum)
– etarsko ulje četina bora (Pini aetheroleum)
– kamfor
– mentol
– njihove mešavine Preparati sa etarskim uljima, ili njihovim izolovanim sastojcima upotrebljavaju se i spolja kao dodatna terapija kod uobičajenih respiratornih infekcija. To su uglavnom masti, ili gelovi koji se utrljavaju u kožu na grudima, ili leđima. Na taj način se aktivni sastojci brzo resorbuju, a deo se tokom mazanja inhalira.

Inhalacija, ili spoljašnja upotreba preparata sa etarskim uljima ne preporučuju se pacijentima koji su alergični na njih, kao ni onima koji boluju od astme i velikog kašlja. Odojčadi i manjoj deci preparati koji sadrže mentol, etarsko ulje eukaliptusa, ili kamfor ne bi smeli da se mažu na lice i blizu nosa.

Poznato je da vitamini, posebno vitamin C, jačaju odbrambenu moć organizma. Pošto se u slučajevima akutnih infekcija vitamin C ubrzano troši potrebno da se obezbedi dodatna količina. Osim ishrane bogate voćem i sokovima, koji sadrže vitamin C, preporučuju se i vitaminski čajevi. Na primer od šipka.

RECEPTI

Čaj od lipe

– 2 g (1-2 kašičice) osušenog cveta prelijte 1 šoljom vrele vode, ostavite poklopljeno 5-10 minuta i procedite
Pijte više puta dnevno po 1 solju što toplijeg čaja.

Čaj od cveta zove

– oko 3 g (2 kašičice) osušenog cveta prelijte 1 šoljom vrele vode, poklopite i posle 5-10 minuta procedite
Pijte više puta dnevno.
Kontraindikacije, neželjeni efekti i interakcije sa drugim lekovima za oba čaja nisu poznati.

Za znojenje I

– pomešajte 20 g cveta kamilice i po 40 g cveta zove i cveta lipe, pa 5 g čajne mešavine prelijte 1 šoljom vrele vode, ostavite da stoji u poklopljenom sudu 10-15 minuta, procedite i pijte 3 x dnevno po 1 solju zaslađenog čaja

Za znojenje II

– pomešajte 70 g cveta lipe, 10 g cveta suručice i 20 g lista nane i 1 kašiku mešavine prelijte 1 šoljom vrele vode, poklopite i posle 10 minuta procedite
Pijte 3 x u toku dana po 1 solju što toplijeg čaja.

Protiv prehlade

– pomešajte po 30 g cveta lipe i zove i po 20 g cveta suručice i ploda šipka i 1 kašiku čajne mešavine prelijte 1 šoljom vrele vode, poklopite, ostavite 10 minuta i procedite
Pijte 3 x dnevno po 1 solju što toplijeg čaja.

Čaj od šipka

– 2-5 g usitnjenog šipka prelijte 1 šoljom vrele vode i posle 15-30 minuta procedite
Pijte više puta dnevno.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply