paskanat

Paškanat biljka

Paškanat (Pastinaca sativa) je poreklom iz istočne Evrope i u prošlosti se smatrao prefinjenom hranom, dostupnoj isključivo aristokratiji u starom Rimu. Zbog svog slatkastog ukusa obično se servirao sa medom ili kao sastavni deo voćnih kolača. Rimljani su paškanat (paštrnjak) smatrali i prirodnim afrodizijakom. Čak su ga konzumirali i u kombinaciji s kuvanim vinom.

Jestivi delovi paškanata su plod i koren (ređe list). Svi delovi paškanata sadrže etarsko ulje, koje je najprisutnije u plodu biljke.Paštrnjak sadrži najviše vitamina C u listu.

Paškanat i zdravlje

Aromatičan miris i ukus paškanata potiču od eteričnog ulja, koga najviše ima u plodu. Paškanat je veoma bogat izvor mineralnih materija, vitamina B, C i E, organskih kiselina, skroba itd. Osim što se koristi u ishrani, paškanat zbog svojih lekovitih svojstava ima svoje mesto i u narodnoj medicini jer je odličan za zdravlje celog organizma.

Paškanat je prirodni:

  • Afrodizijak
  • Antiskorbut
  • Antispazmatik
  • Dermetik
  • Dijetetik
  • Diuretik
  • Kardiotonik
  • Karminativ
  • Rubifacens
  • Sedativ

paskanat

Paškanat kao lek

Lekovitost paškanata je nadaleko poznata i korisna za mnoge zdravstvene tegobe.

Kod oboljenja kod kojih se nakuplja voda, paškanat kao dijetalno povrće ima višestruko dejstvo. To je snažan diuretik koji direktno podstiče rad bubrega, srca, pluća i jetre, koji zbog nagomilane vode inače ne mogu normalno da funkcionišu, a kao dijetetik pomaže kod tegoba s bubrezima i bešikom, kao što su zastoj mokraće, infekcije, kamen, pesak i bakterije.

Dijete s paškanatom pomažu u regulisanju krvnog pritiska, posebno ako se čorbama od paškanata dodaju peršun ili celer. Zapadna narodna medicina koristi paškanat kao lek za lečenje bolesti bešike, jetre, povišene tenperature, komplikacija sa želucem, bolesti bubrega, artritisa, gihta, nesanice, akni, za obloge, za jače mokrenje i za rastvaranje i izbacivanje kamenaca.

Visokovredni alkaloid pastincin, koji se danas proizvodi i u čistom stanju, koristi se za lečenje bolesti srca kao što su stenokardije, neuroze koje se manifestuju stezanjem krvnih sudova i grčevima u crevima. Efikasan je i kod reumatskih bolesti, nesanice, nadutosti u crevima, regulisanju varenja, ublažavanju tegoba sa želucem i žuči, naročito kod slabog izlučivanja žuči.

Paškanat je prirodni lek za:

  • Neurozu
  • Grčeve u želucu i crevima
  • Jačanje srca i krvnih sudova
  • Regulisanje rada srca
  • Regulisanje nivoa krvnog pritiska
  • Pospešivanje boljeg varenja
  • Bolji rad creva
  • Pospešivanje rada bubrega
  • Izlučivanje viška tečnosti
  • Izbacivanje peska i kamena u bubregu
  • Nesanicu
  • Snižavanje telesne temperature
  • Jačanje apetita

Paškanat vitamini i minerali

100 grama paškanata sadrži:

  • Kalorije: 75 kcal
  • Ugljeni hidrati: 14,5%
  • Belančevine: 1,3%
  • Masti: 0,4%

Ono što paškanat izdvaja od ostalog korenastog povrća jeste visok sadržaj mineralnih sastojaka, pa 100 grama paškanata sadrži:

  • Kalijum: 450-700 mg
  • Kalcijum: 48 mg
  • Fosfor: 50 mg

Pored toga, paškanat je veoma bogat magnezijumom i sumporom, kao i gvožđem i bakrom. Zbog dobrog sadržaja minerala, naročito kalijuma, paškanat je veoma važan dodatak supama koje se koriste u dijetoterapiji za nadoknadu tečnosti i elektrolita.

Kada su u pitanju vitamini, paškanat je sličan vitaminskom sastavu ostalog korenastog povrća. Najviše ima vitamina C.

U nastavku su zanimljivi recepti sa paškanatom…

Recepti

Osim što se koristi u kulinarstvu, od paškanata možete napraviti i čaj, a evo i kako:

1 kašičicu semena paškanata prelijte ključalom vodom, poklopite iostavite da odstoji oko sat vremena. Nakon sat vremena procedite čaj i pijte ga. Preporučena doza je 4 puta dnevno po jedna šolja. Nakon mesec dana svakodnevnog konzumiranja čaja od paškanata, potrebno je napraviti pauzu od najmanje nedelju dana.

Čaj od paškanata je veoma delotvoran prirodni lek i njegova lekovitost je neosporna. Čaj od paškanata posebno pomaže kod vitiliga, a i kod drugih zdravstvenih tegoba koje smo već pomenuli.

Čorba od paškanata – recept

Da biste napravili čorbu od paškanata, potrebno vam je:

  • 300 g korena paškanata
  • 3 struka praziluka
  • 1 krompir
  • 4 kašike ulja
  • 3 kašike ovsenih pahuljica
  • 2 kašike rendanog parmezana
  • 1 kašika biljnih začina
  • So
  • Biber

Recept za pripremanje:

Prodinstajte dva struka praziluka na dve kapike ulja, pa dodajte u to paškanat i krompir iseckane na kockice. To prelijte vodom, dodajte začin i kuvajte poklopljeno dok povrće ne omekša. Za to vreme propržite pahuljie na preostale dve kašike ulja i dodajte ih u čorbu, pa sve to zajedno još malo prokuvajte. Gotovu čorbu posolite i pobiberite po ukusu i na kraju je pospite parmezanom.

Paškanat za bebe

Kao i većinu drugog povrća (šargarepu, krompir, tikvu itd.), svojoj bebi u ishranu možete ubaciti i paškanat. S obzirom na to da je slatkastog ukusa, prijaće bebi. Možete ga koristiti za pravljenje kašica od više vrsta povrća, a ukoliko želite, možete u napravljenu kašicu dodati i majčino mleko, kako bi se beba lakše navikla na ukus paškanata.

Ipak treba da budete oprezni jer paškanat kod nekih osoba može izazvati alergijsku reakiju, pa ga prvi put svojoj bebi dajte u veoma maloj količini, pa je potom postepeno povećavajte i pratite ima li nekih promena. Ako vaša beba ne reaguje negativno, možete joj ubaciti paškanat u redovnu ishranu. Svakako je najbolje da se prvo posavtujete sa pedijatrom pre nego što detetu ubacite neku novu namirnicu u ishranu.

Sadnja i uzgoj paškanata

Paškanat se uglavnom uzgaja zbog prerade i sušenja. Lako se gaji i može dati veoma dobre prinose ako mu se obezbede optimalni uslovi. U prvoj godini se pojavljuje zadebljali koren, a u drugoj se razvija razgranata stabljika sa cvetovima. Pre svega za uzgoj je potrebna optimalna temperatura vazduha i dovoljno vlage,a idealna temperatura za rast ove biljkeje od 16 do 18 stepeni. Preterano visoke temperature mogu usporiti rast. Pošto ima dubok koren, paškanat može da koristi vodu i iz dubljih slojeva zemljišta. Zemljište za uzgoj paškanata treba da bude rastresito, duboko i propusno, sa pH faktorom od 6 i po do 7. Takođe za uspešan uzgoj je potrebno redovno đubrenje i prehranjivanje tla.

Najbolje je da se sadnja paškanata obavi krajem marta ili početkom aprila, a preporučuje se da se uvek koristi sveže seme. Seme treba posejati u kućice od po 3 semenke koje su na rastojanju od 15 do 20 cm. Ukoliko su uslovi idealni, paškanat će početi da niče za 7 do 10 dana. Najbolje je da se berba paškanata obavi pre mrazeva, odnosno dok još lišće ne uvene na jesen.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply