Tumor označava nenormalan rast ćelija koji nema nikakvu svrhu. Benigni tumor nije maligni tumor, kao što je kancer. Ne vrši invaziju na obližnje tkivo i ne proširuje se na druge delove tela poput raka. U većini slučajeva, izgledi kod benignih tumora su veoma dobri. Ali benigni tumori mogu biti ozbiljni ako pritiskaju vitalne organe kao što su krvni sudovi ili nervi. Stoga, ponekad zahtevaju lečenje, a u drugim prilikama ne.

Uzroci benignih tumora

Šta izaziva da se formira benigni tumor? Često je uzrok nepoznat. Ali rast benignog tumora može biti povezan sa:

  • Toksini iz sredine, poput izloženosti zračenju
  • Genetika
  • Ishrana
  • Stres
  • Lokalna trauma ili povreda
  • Upale ili infekcije

Lečenje benignih tumora

U mnogim slučajevima, benigni tumori ne zahtevaju nikakavo lečenje. Lekari mogu jednostavno da ih prate da bi bili sigurni da ne prouzrokuju nikakve probleme. Ali lečenje može biti potrebno ako su simptomi problem. Hirurgija predstavlja čest tip tretmana benignih tumora. Cilj je da se ukloni tumor bez oštećenja okolnog tkiva. Druge vrste lečenja mogu obuhvatiti lekove ili zračenje.

Uobičajene vrste benignih tumora

Postoji mnogo različitih tipova benignih tumora koji potiču iz raznih struktura u telu.Najveće brige kod ljudi izazivaju benigni tumori pluća, jajnika, materice, jetre, kostiju i kože.Veoma retko se može javiti i benigni tumor na mozgu.

Ovo su neki od najčešćih tipova benignih tumora:

Adenomi su benigni tumori koji nastaju od epitelnog tkiva žlezde ili strukture nalik žlezdi. Epitelna tkiva su tanak sloj tkiva koji porkriva organe, žlezde, i druge strukture. Uobičajeni tip adenoma je polip u debelom crevu. Adenomi takođe mogu rasti u jetri ili nadbubrežnoj žlezdi, hipofizi, ili štitnoj žlezdi.

Ako je potrebno, adenomi se često mogu ukloniti operacijom. Iako nije uobičajeno, ova vrsta tumora može postati maligna. U debelom crevu, manje od 1 od 10 adenoma postane kancerogena tvorevina.

Fibromi (ili fibroidi) su tumori vlaknastog ili vezivnog tkiva i mogu da rastu u bilo kom organu. Fibromi obično rastu u materici. Iako nisu kancerogeni, fibromi materice mogu dovesti do teškog vaginalnog krvarenja, problema sa bešikom ili bola ili pritiska u karlici.

Druga vrsta vlaknastih tumora tkiva je desmoidni tumor. Ovi tumori mogu da izazovu probleme tako što urastaju u okolna tkiva.Pošto mogu izazvati simptome, može biti potrebno ukloniti operacijom vlaknaste tumore tkiva.

Hemangiomi su nakupljanje ćelija krvnih sudova u koži ili unutrašnjim organima. Hemangiomi su uobičajeni tip belega, često se javljaju na glavi, vratu, ili rukama. Oni se mogu pojaviti u crvenoj ili plavoj boji. Većina nestane sama. Oni koji utiču na vid, sluh, ili ishranu mogu da zahtevaju lečenje kortikosteroidima ili drugim lekovima.

Lipomi rastu iz masnih ćelija. Oni su najčešći benigni tumori kod odraslih, često se nalaze u vratu, na ramenima, leđima ili rukama. Lipomi sporo rastu, obično su okrugli i pokretni, i meki na dodir. Oni mogu da se prenose u porodici, a ponekad su rezultat povrede.Ovi benigni tumori mogu zahtevati lečenje ako je lipom bolan ili brzo raste. Ovo može uključivati injekcije steroida ili uklanjanje kroz liposukciju ili operaciju.

Druge dve vrste benignih masnih tumora su lipoblastomi, koji se javljaju kod male dece, i hibernomas.

Meningeomi su tumori koji se razvijaju iz membrane koja okružuje mozak i kičmenu moždinu. Oko devet u 10 slučajeva su benigni. Mnogi polako rastu. Drugi rastu brže. Lečenje zavisi od lokacije meningeoma i simptoma koje izaziva. Simptomi mogu biti glavobolja i slabost na jednoj strani, napadi, promene raspoloženja i problemi sa vidom.

Ponekad će lekar odlučiti da prati tumor neko vreme. Ako je potrebna hirurgija, njen uspeh zavisi od starosti, lokacije tumora, i da li je povezan sa nečim. Tretman zračenja se može koristiti za tumore koji se ne mogu ukloniti.

Miomi su benigni tumori koji rastu iz mišića. Leiomiomi rastu iz glatkih mišića, koji se nalaze u unutrašnjim organima kao što su želudac i materica. Oni mogu da nastanu u zidovima krvnih sudova. U zidu materice, leiomiomi se često nazivaju fibroze. Redak benigni tumor skeletnih mišića je rabdomiom. Ovi tumori mogu jednostavno da se prate. Kako bi se ublažili simptomi, mogu se smanjiti lekovima ili ukloniti operacijom.

Mladeži su izrasline na koži i takođe su benigni tumori. Oni mogu da variraju u boji od roze i bež do braon ili crne boje. Možete da dobijete nove mladeže do oko 40 godina starosti. Mladeži koji izgledaju drugačije od običnih mladeža (displazični mladeži) nose veće šanse da se razviju u vrstu raka kože (melanom). Iz tog razloga, važno je da Vašu kožu redovno pregleda zdravstveni radnik. Ovo je posebno važno ako Vaši mladeži izgledaju neobično, rastu ili manjaju oblik, imaju nepravilne granice, ili menjaju bojiu ili se menjaju na bilo koji drugi način. Ponekad je potrebno da uklonite mladež kako bi se ispitalo da li nosi naznake raka.

Neuromi rastu iz nerava. Dve druge vrste nervnih tumora su neurofibroni i švanomi. Ovi benigni tumori mogu se javiti skoro svuda u nervima koji su raspoređeni po celom telu. Neurofibromi su češći kod osoba sa nasleđenim poremećajem koji se zove neurofibromatoza. Hirurgija je najčešći tip tretmana benignog tipa nervnog tumora.

Osteohindromi su najčešći tip benignog tumora kosti. Ovi tumori se obično pojavljuju kao bezbolne neravnine u blizini zglobova kao što su kolena ili ramena. Često, lekar će samo pratiti ovaj benigni tumor rentgenskim snimanjem. Hirurška intervencija može biti potrebna ako tumor uzrokuje simptome kao što su bol ili pritisak na nerve ili krvne sudove.

Papilomi su tumori koji rastu iz epitelnog tkiva u vidu tvorevina koje naliče na prste. Oni mogu biti benigni ili maligni. Mogu da rastu u koži, grliću materice, kanalima dojke ili sluznice koja pokriva unutrašnjost kapka (konjuktiva), na primer. Ovi tumori mogu biti rezultat direktnog kontakta sa infekcijom poput humanog papiloma virusa (HPV). Neke vrste papiloma nestaju same. U nekim slučajevima, potrebno je izvršiti hiruršku intervenciju kako bi se isključila mogućnost raka.

Benigni tumori kod mnogih ljudi izazivaju strah i zabrinutost ali su u većini slučajeva dobroćudni i nikada neće izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.Benigni tumori su veoma česti i mnogi ljudi ih imaju a da nisu ni svesni toga.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply