Lekovito je svih 14 podvrsta ove neobično moćne biljke koja caruje diljem planete, pa i vino i pivo koje možete sami da napravite od ove biljke…
Plućnjak (Pulmonaria officinalis L.) je odavno poznati lek za iskašljavanje, ali nije reč o jednoj biljci, već o njih 14. Toliko je podvrsta plućnjaka koji samoniklo raste širom Evrope, zapadne Azije i severne Amerike, i sve su lekovite.
Spada medu lepe cvetove gustih listopadnih brdskih i planinskih šuma. Raste i medu grmljem, šikarama i živicama, uz puteve i po vlažnim livadama. Sakupljaju se listovi, rede cela biljka, ali bez korena. Sprema se kao čaj u ( mešavini sa drugim biljkama, najčešće zaslađen medom.
Koristi se kod katara disajnih puteva, naročito kašlja s 1 izbacivanjem sluzi, kod gripa, bola u grlu, gubitka glasa, čak i kod krvavog kašlja i upale pluća, hroničnog bronhitisa i tuberkuloze.
Koristan je i za čišćenje krvi, pomaže kod slabokrvnosti i obnavlja telesnu snagu, leči astmu i upalu pluća. Popravlja cirkulaciju, pomaže kod proširenih vena i hemoroida, smiruje upalu sluznice želuca i creva, ubrzava rad želuca, pomaže kod dijareje, dizenterije i crevnih tegoba, ubrzava rad bubrega i izlučivanje mokraće, pomaže kod upale bubrega, bešike, mokraćnih kanala i krvi u mokraći…
Ovo je otporna i trajna zeljasta biljka. Samo tamni plućnjak (Pulmonaria obscura L.) i meki plućnjak (Pulmonaria mollis L.), nemaju lako uočljive pege na listovima. Cvetovi su najpre ružičaste, a kasnije plavo ljubičaste boje, sakupljeni u guste cvatove. Starenjem cvetova menja se i procenat alkaloida u soku, pa se zato često istovremeno rađaju ružičasti i ljubičasti cvetovi, koji se u narodu nazivaju “brat i sestra”. Različita boja cvetova služi pčelama za orjentaciju, jer ružičasti su već oprašeni, dok ljubičasti nisu.
Mlade listove kuvati kao varivo, koristiti kao dodatak šupama, ili umakati u umućeno jaje i pržiti na vrelom ulju. Cvetove jesti sveže, umešane u salate od drugog lisnatog povrća.
Plućnjak sadrži i otrovne alkaloide, pa zato njegov čaj ne treba piti u prevelikim količinama i dugo. Može da nadraži sluznicu želuca i creva, čak i da ošteti bubrege. Kod osetljivih, listovi plućnjaka nadražuju kožu i izazivaju alergiju.
Upotreba tek od srednjeg vijeka
Kao ljekovita biljka i divlje povrće, plućnjak se upotrebljava još od srednjeg vijeka. Kao biljku koja pomaže protiv bolesti dišnih organa, zaustavlja proljeve i pospješuje izlučivanje mokraće, plućnjak je još u 12. stoljeću preporučala opatica Hildegard von Bingen.Tijekom cijelog srednjeg vijeka, usitnjeni suhi listovi plućnjaka koristili su se kao duhan za lulu i ručno uvijene cigarete. Od pepela plućnjaka i rakije pravile su se tinkture za ispiranje rana i čireva, a osušen i u prah mljeveni plućnjak dodavao se u hranu protiv kašlja. U 16. stoljeću, njemački liječnik Paracelsus, zagovornik teorije da priroda na vidljiv način obilježava za što je neka biljka ljekovita, preporučao je plućnjak kao lijek protiv bolesti pluća.
U narodnoj medicini mnogih europskih i azijskih zemalja, plućnjak je i danas vrlo cijenjena ljekovita biljka i sastavni dio mnogih plućnih čajeva. Kao lijek se koriste gotovo sve vrste iz roda plućnjaka, pa čak i neki kultivari, jer svi imaju manje-više jednaka ljekovita svojstva. U ljekovite svrhe najčešće se koriste listovi, a rjeđe cijela cvatuća biljka, bez korijena. Najvažnije ljekovite tvari plućnjaka su silicijeva kiselina, tanini i sluzi, ali plućnjak sadrži i važne flavonoide, polisaharide, gorke tvari, dosta minerala, karotin, provitamin A i vitamin C. Zbog dosta vitamina C i karotina, mladi listovi plućnjaka mogu se upotrebljavati kao divlje povrće.
Premda je plućnjak gotovo bez mirisa te trpka i sluzava okusa, mladi listovi se mogu kuhati kao varivo, dodavati u juhe ili umakati u tučeno jaje i pržiti u vrućem ulju. Jesti se mogu i cvjetovi plućnjaka, a najčešće se jedu svježi, umiješani u salate od drugog lisnatog povrća. Osim što cvjetove i stabljike plućnjaka rado jedu jeleni, plodovi plućnjaka su dobra hrana i za perad jer potiču nesenje jaja.
Čaj za bronhitis i astmu
– 50 g plućnjaka
– 20 g listova timijana
– 30 g iglica bora
– 30 g cvetova kamilice
– 2,5 dl kipuće vode
– 2 kašike meda
Pomešati usitnjeno suvo bilje, pa 1 kašiku ove mešavine preliti kipućom vodom, umešati med, poklopiti i ostaviti 2 sata. Čaj procediti i piti 2-3 x dnevno, u gutljajima.
Čaj za upalu bubrega i krv u mokraći
– 50 g plućnjaka
– 50 g listova koprive
– 30 g listova maslačka
– 30 g listova breze
– 30 g preslice
– 30 g kore vrbe
– 40 g stolisnika
– 2,5 dl hladne vode
Usitnjeno suvo bilje pomešati,pa 1 kašiku preliti hladnom vodom, kratko prokuvati, poklopiti i ostaviti 10 minuta. Čaj procediti i piti nezasladen 3 x tokom dana.
Čaj za kašalj i promuklost
– 50 g plućnjaka
– 30 g listova belog sleza
– 50 g Ustova timijana
– 2,5 dl kipuće vode
– 2 kašike meda
Usitnjeno suvo bilje pomešati, pa 1 kašiku preliti ključalom vodom, poklopiti i ostaviti 10-15 minuta, pa procediti, zasladiti medom, i toplo piti 3 x dnevno.
Biljno vino
/kašalj i bronhitis/
– 50 g plućnjaka
– 20 g listova sabljastog trpuca (Plantago lanceolata L.)
– 20 g listova podbela
– 20 g korena sladića
– 2 l belog vina
– 1 kg meda
Usitnjeno suvo bilje preliti vinom, zakuvati, dodati med i još kuvati 5 minuta na laganoj vatri. Skloniti, poklopiti, ohladiti, a potom procediti i piti 2-3 x dnevno, po 1 čašicu, posle jela.
Sa mlekom
– 1 kašičica plućnjaka
– 2,5 dl mleka
– 1 kašika šećera, ili meda
Usitnjeni suvi plućnjak preliti kipućim mlekom, poklopiti i ostaviti 10-15 minuta, pa proce-diti, zasladiti i piti toplo 2-3 x dnevno.
Plućnjak u vinu
– 2 šake svežeg plućnjaka
– 1 l belog vina
– 150-200 g meda
Usitnjeni svezi plućnjak preliti vinom, lagano kuvati 5 minuta, skloniti sa vatre, dodati med,
Eonovo zakuvati i procediti, a ad se ohladi, piti 2-4 x dnevno, po 1 čašicu.
Tinktura
– 6 kašika plućnjaka
– 2,5 dl 70 % alkohola
Izdrobljeni suvi plućnjak staviti u flašu, preliti alkoholom i dobro zatvoriti. Ostaviti 6 nedelja na toplom, povremeno mućkajući, a na kraju procediti i piti 2-3 x dnevno, po 20-30 kapi, pomešane sa malo vode. Ako tinkturu pripremate od svežeg plućnjaka, uzmite duplu količinu, zatvorite i ostavite da odstoji 3 nedelje.
Pivo za promukle
– 1-2 kašičice plućnjaka
– 2,5 dl piva
Izmrvljeni suvi plućnjak preliti pivom i na vatri lagano zagrevati nekoliko minuta, ali ne sme da proključa. Pivo procediti i toplo piti 2 x dnevno, u gutljajima, posle jela.
ČAJNA MEŠAVINA SA PLUĆNJAKOM (za bolesti pluća i bronhija): 200 g osušenog plućnjaka, 200 g listova bokvice, 100 g listova koprive i 100 g poljske preslice (rastavića). Od te me-šavine uzme se vrhom puna kaši-čica za 1 solju, a priprema se odmah ujutro količina od 3 šolje u obliku čajnog oparka; nakon što se čaj ocedi i prohladi da se može piti topao, dodaju se 3 kašičice meda. Ovaj lekoviti čaj pije se tokom dana u gutljajima.
PLUĆNJAK ZA LEČENJE ŽIVOTINJA: Pastiri su ranije vredno sakupljali plućnjak, sušili ga, fino smrvili, dodavali mu nešto soli i mešali u piće kod kašlja i teškog disanja krava, konja i ovaca. Od belog pepela sagorelog plućnjaka pravili su sredstvo za ispiranje rana i čireva kod domaćih životinja.
LJEKOVITA SVOJSTVA I PRIMJENA
Plućnjak se uspešno primenjuje naročito kod svih katara disajnih puteva, kod kašlja s manje ili više izbacivanja sluzi, kod gripoznih pojava, pa čak i kod krvavog kašlja, upale pluća, hroničnog bronhitisa i plućne tuberkuloze. Trajnija upotreba čaja od plućnjaka, pomešanog s bokvicom i poljskom preslicom, donela je poboljšanje čak i kod napredujuće tuberkuloze pluća. Osim već navedenih oblika lečenja, narodna medicina primenjuje plućnjak kod promuklosti i upale grla. Čaj od plućnjaka se pije i kod krvave mokraće. Osušeni plućnjak smrvi se u prah, pa se 1 kašika praha promeša u čaši mlakog mleka. Ovo je piće za one koji imaju slaba pluća ili obolela pluća, a uzima se 2-3 puta dnevno.
• Dišni organi: Plućnjak omekšava sluz, pospješuje i olakšava iskašljavanje, smiruje kašalj, jača pluća te pomaže kod prehlade, gripe, grlobolje, promuklosti, gubitka glasa, bronhitisa, astme, upale pluća, tuberkuloze, emfizema pluća i krvarenja iz pluća.
• Krv: Plućnjak čisti i jača krv, pospješuje zgrušavanje krvi i zacijeljivanje rana, te pomaže kod slabokrvnosti.
• Krvne žile: Plućnjak pospješuje bolju cirkulaciju krvi te pomaže kod proširenih vena i hemoroida.
• Želudac: Plućnjak smiruje upalu sluznice želuca i pospješuje bolji rad želuca.
• Crijeva: Plućnjak smiruje upalu sluznice crijeva, pospješuje bolji rad crijeva te pomaže protiv proljeva, dizenterije i crijevnih tegoba.
• Bubrezi i mokraćni mjehur: Plućnjak pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće, te pomaže protiv upale bubrega, upale mokraćnog mjehura, upale mokraćnih kanala i krvi u mokraći.
UZGOJ PLUĆNIAKA
Položaj
Sjenovit ili polusjenovit
Tlo
Hranjivo, propusno i vlažno
Razmnožavanje
Sijanjem u proljeće iii djeljenjem korijena odmah nakon cvatnje ili u kasnu jesen. Klanje sjemena traje oko 200 dana, stoga je bolje plućnjak razmnožavati dijeljenjem i presađivanjem.
Uzgoj
Plućnjak se brzo širi pa svakfi nekoliko godina biljke treba podijeliti i presaditi. Za suha vremena biljke treba često zalijevati.
Skupljanje
Samo listove ili čitave nadzemne dijelove brati u vrijeme cvatnje.
Sušenje
Plućnjak sušiti na toplom i sjenovitom mjestu ili u pećnici pri temperaturi od najviše 45°. 5 kg svježih listova daje 1 kg suhih.
Čuvanje
Suho bilje čuvati u papirnatim vrećicama na hladnom i prozračnom mjestu.
Plućnjak sadrži neke otrovne alkaloide, kao i gavez s kojim je u uskom srodstvu, stoga se pripravci od plućnjaka ne smiju uzimati u prevelikim količinama i dugo vremena.
• Prevelike količine i dugotrajno uzimanje pripravaka od plućnjaka mogu jako nadražiti sluznicu želuca i crijeva, pa čak i uzrokovati oštećenje bubrega. Uzimanje plućnjaka u normalnim i navedenim količinama ne uzrokuje štetne posljedice.
• Pripravke od plućnjaka preporuča se uzimati 3-5 tjedana, a samo u težim slučajevima 2-3 mjeseca.
• Kod osjetljivih osoba, listovi plućnjaka mogu nadražiti kožu i uzrokovati kožnu alergiju.
