Kao vojska u stalnoj pripravnosti, imunski sistem je aktivan dan i noć i čuva nas od najezde bakterija, virusa, gljivica, a ako odbrana popusti, lekovito bilje vraća toj vojsci borbenu gotovost…
Iako ih ne vidimo, bakterije, virusi, gljivice i paraziti nepresatano atakuju na nas. Na sreću telo poseduje impresivnu odbranu, poznatiju kao imunski sistem, koja blokira, “hvata” i ubija te mikroorganizme, a jedan njegov deo i pamti napadače tako da je u narednim atacima još spremniji za odbranu. Poput vojske u stalnoj pripravnosti imunski sistem je aktivan dan i noć.
Imunski sistem predstavlja mrežu ćelija i rastvorljivih komponenti čija je osnovna funkcija da razlikuje ono što je dobro za organizam od onog što može da mu naudi (mikroorganizmi, opasne supstance, toksini, međutim, kao takve prepoznaje i presađeno tkivo i organe!). Da bi savladao ove zadatke, imunski sistem poseduje dva mehanizma (nespecifičan i specifičan) koji su međusobno povezani i utiču jedan na drugi.
Nespecifičan imunitet je evolutivno stariji i stiče se rođenjem. Ne zahteva prethodni susret sa stranim telima i ne razvija “pamćenje”. Zdrava koža je, na primer, prva prepreka ulasku stranih materija u organizam, želudačna kiselina nas štiti od ulaska patogena hranom, a podrazumeva i učešće nekih ćelija u odbrani od napadača. U njih spadaju i tzv. fagocitne ćelije koje su u stanju da pojedu mikroorganizme, kao i ćelije ubice (napadaju tumorske ćelije, mikroorganizme i ćelije inficirane virusom). U ovom sistemu su i odbrambeni proteini koje luči jetra, ih ćelije imunskog sistema.
Ako i pored nespecifičnog imunskog sistema dođe do prodora štetnih materija aktivira se i specifičan imunitet.
On se odlikuje sposobnošću učenja, prilagodljivošću i trajnim pamćenjem.Njega čine limfociti i proteini poznatiji kao imunoglobulin limfociti se specijalizuju da prepoznaju određene delove štetnih supstanci i da na njih reaguju, dok imunoglobulini imaju ulogu antitela. Shodno tome često se govori i o ćelijskom (štiti od virusa, tuberkuloze i tumora) i humoralnom imunskom odgovoru (čuva nas od infekcija bakterijama i od toksina).
U slučaju da dođe do oštećenja jednog, ili više delova imunskog sistema, organizam dolazi u stanje kad postajemo osetljiviji na infekcije. Pad imunskog odgovora je obično prolazan – kod prevremeno rođene dece,
Eosle preležanih boginja, mononuleoza, akutnih bakterijskih i težih gljivičnih oboljenja, trauma, operacija, zračenja, kao i korišćenja nekih lekova.
Povećana osetljivost i pad imuniteta posledica je i:
pothranjenosti
šećerne bolesti
težih bubrežnih oboljenja
urođene srčane mane
cistične fibroze
hematoloških oboljenja
Bolesnici koji koriste kateter, kao oni kojima su ugrađeni veštački srčani zalisci, takođe su podložniji infekcijama.
Za jačanje imuniteta
Gorko vino
narendajte 200 g lincure, prelijte sa 1 l komovice (ili crnog vina), sipajte u flašu , zatvorite, ostavite 10 dana i nekoliko puta dnevno dobro promućkajte, pa procedite, dobro zatvorite, čuvajte na hladnom mestu i pijte 3 x dnevno po 1 čašicu 1/2 sata pre jela.
Čaj od lincure
dobro usitnite po l/S kašičice lincure, kičice (Ervthraea centaurium L.), iđirota i kore gorke pomoran-dže, prelijte sa 2 dl vrele vode, poklopite, ostavite 2 sata, procedite i pijte 3 x dnevno po 1 kašičicu pre jela.
Med i oskoruša
pomešajte 1 l svežeg soka oskoruše (Sorbus domestica L.) i 1,5 kg meda, dobro promućkajte i 10 dana pijte po 1 dl pre obroka
Napitak od lucerke
10 kašika sitno iseckanog lista deteline lucerke (Medicago sativa L.) stavite u 1 l proključale vode, poklopite i ostavite 2 sata, procedite, dodajte 1,5 kg šećera i kuvajte na tihoj vatri 1 sat, a potom sklonite sa vatre, poklopite, ostavite 2 sata, sipajte u flaše i pijte 3 x dnevno po 1/2 dl 10 dana
Čaj, od koprive
100 g sitno iseckanog lista koprive (Urtica dioica L.) sipajte uli proključale vode, poklopite, ostavite 2 sata, procedite i pijte 10 dana
Ruzmarin sa vinom
4 kašike lista ruzmarina stavite u 1 l kupinovog vina, sipajte u flašu, dobro zatvorite, ostavite u toploj sobi 20 dana i više puta dnevno promućkajte, pa procedite i 10 dana pijte po 1 dl posle jela
Pokazatelji slabog imuniteta
8 ili više infekcija uva tokom godine
2 ili više infekcija sinusa godišnje
antibiotska terapija tokom 2 i više meseci
2 ili više upala pluća godišnje
zaostajanje u rastu i razvoju dece
više gnojnih infekcija kože, ili organa
duže prisustvo kandidijaze (gljivice) u usnoj duplji i na koži posle prve godine života
2 ili više infekcija unutrašnjih organa godišnje
genetski smanjen imunitet
Američki stručnjaci ukazuju na blagotvorno dejstvo cinka (koštunjavo voće, zeleno povrće, školjke) na imunitet i preporučuju da slatkiše, masna jela, alkohol i kofein zamenite povrćem, ribom, pilećim mesom, žitaricama, medom i agrumima.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!