Šta je kreatinin?
Kreatinin predstavlja organsko jedinjenje koje nastaje kao sporedni proizvod ljudskog metabolizma proteina a iz organizma se izlučuje bubrezima, putem mokraće. Kreatinin nastaje prilikom razlaganja mišićnih izvora energije – kreatin – fosfata ). Kreatinin je jako bitna supstanca koja služi za dijagnostikovanje stanja bubrega.
Izvori kreatinina jesu mesa koja su uneta obrocima.
Kreatinin u krvi
Kreatinin u krvi predstavlja funkcionalnu sposobnost bubrega za izlučivanje kreatinina mokraćom – ukoliko se nalazi u povećanoj koncentraciji u krvi, to je znak da bubrezi ne rade na pravi način i potrebno je dovoljno ispitivati stanje bubrega.
Normalne vrednosti kreatinina u krvi jesu za odrasle muškarce između 0,6 do 1, 2 miligrama po decilitru a kod odraslih žena od 0,5 do 1,1 miligrama po decilitru.
Nivo kreatinina u krvi zavisi od stanja bubrega, kao i od starosti osobe – starije osobe imaju manje kreatinina u krvi u odnosu na ljude srednjih godina.
Bebe imaju normalan nivo kreatinina u krvi od oko 0,2 ili više, u zavisnosti od funkcionalne razvijenosti mišića bebe.
Ljudi koji su neuhranjeni, ili su naglo izgubili na telesnoj težini ili su hronični bolesnici dugi niz godina, često imaju mišiće koji su atrofirali, samim tim, nivo kreatinina u krvi opada do minimalnih vrednosti. Trudnice imaju nešto niže vrednosti kreatinina u krvi.
Povišene vrednosti kreatinina u krvi uglavnom nastaje usled akutnih ili hroničnih bolesti bubrega i mokraćnih puteva – ipak, treba voditi računa o tome da u početku razvoja bolesti nivo kreatinina je uglavnom nizak.
Uzroci koji najčešće dovode do povećanja koncentracije kreatinina u krvi jesu infekcije bubrega, oštećenja bubrega usled izlaganja lekovima i otrovima, bolesti prostate, kamen u bubregu, bolesti koje se definišu kao autoimunske, ukoliko je protok krvi kroz bubrege smanjen usled nekog akutnog stanja, na primer, dehidratacije organizma, šoka, bolesti srca, kao teža komplikacija dijabetesa melitusa tipa 1 ili tipa 2, usled povrede mišića traumatskim putem ili usled neke degenerativne bolesti.
Međutim, kreatinin u krvi može biti povećan usled povećane konzumacije namirnica bogatih kreatinom.
Povišena urea u krvi
Pored kreatinina, za procenu funkcionalne sposobnosti bubrega koristi se i određivanje koncentracije uree u krvi.
Urea predstavlja proizvod metabolizma aminokiselina i proteina ( koji se, opet, sastoje od aminokiselina ) kod ljudi. Prilikom razgradnje aminokiselina, dolazi do oslobađanja amonijaka – amonijak je jako štetan po ljudsko zdravlje – oštećuje skoro sve vitalne organe ljudskog tela, a posebno je mozak osetljiv na toksično dejstvo povišene koncentracije amonijaka u organizmu. Amonijak se mora izbaciti iz organizma, a ljudsko telo se protiv amonijaka “bori” tako što ga, u jetri, uz pomoć enzima, prevodi u ureu. Iz jetre, oslobađa se urea koja odlazi preko krvi, a kasnije i izbaciti iz organizma putem mokraće.
Količina uree koja će nastati iz amonijaka najviše zavisi od količine proteina unetih ljudskom ishranom, kao i od sposobnosti organizma da proteine razgrađuje na svoje sitnije delove, aminokiseline. Osobe koje u svojoj ishrani imaju veliki unos proteina ( preko mesnih i mlečnih proizvoda ), mogu da u laboratorijskim nalazima imaju 3 puta veću koncentraciju uree u odnosu na normalne vrednosti.
Ipak, određivanje koncetracije uree u krvi nije najidealniji parametar za određivanje bubrežne funkvije – zbog toga se, u najvećem broju slučajeva, određuje zajedno sa vrednostima kreatinina – tako se dobija bolji uvid u stanje organizma i o potencijalnih bolestima koje su dovele do oštećenja bubrežne funkcije.
Povećana koncentracije uree u krvi se u medicini naziva azotemija.
Najčešće do ovog stanja dolazi usled masovnog gubitka tečnosti iz organizma ( kod opekotina, hroničnog proliva usled stomačnih infekcija, kod dijabetičara ).
Povećana koncentracija uree nastaje i u stanjima šoka, nakon velikih krvarenja i bolesti srca kada srčani mišić nije u stanju da ispumpa krv u bubrege koja bi zadovoljila njihovo neometano obavljanje funkcije.
Takođe, mogući uzroci jesu i terapija kortizolom i lekovima sličnim njenju, usled izlaganja stresu, usled anemije i posledične razgradnje eritrocita, kod preterane infuzije proteina, kod zastoja u mokraćnim putevima i usled prisustva peska i kamena u bubrežnim vodovima.
Snižena urea u krvi
Snižena urea u krvi se zaista retko sreće u medicini i lečenje nije potrebno. Ovo stanje se često dešava ukoliko osoba ne unosi dovoljnu količinu proteina, ukoliko organizam u prevelikoj meri razgrađuje proteine, kod bolesnika koji pate od bolesti jetre.
Interesantno je da je nivo koncentracije uree, često smanjen kod psihijatrijskih bolesnika, razlog tome jeste što u određenim psihijatrijskim stanjima, pacijent je u stanju da dnevno unese i do 7 – 8 litara vode oralnim putem. Na ovaj način, osoba sama sebi stimuliše bubrege na povećan rad, pa i ukoliko postoji opstrukcija u bubrežnim vodovima, usled nenormalne količine tečnosti u organizmu, velika količina vode “tera” pesak i kamen mokraćom vani. Samim tim, urea u krvi se razređuje i dolazi do pada koncetracije uree u krvi. Ovo stanje može biti opasno, zato što može doći do trovanja vodom!
Simptomi povišenog kreatinina u krvi i lečenje
Simptomi variraju od stanja organizma, kao i od tačne koncentracije kreatinina u krvi. SImptomi koji se često javljaju jesu mentalna konfuzina izazvana visokom koncetracijom kreatinina u vitalnim organima, slabost mišića i tela u celosti, usporeno disanje i kratak dah, zamor nakon i najnenapornijih fizičkih aktivnosti, otok celog tela, pogotovo stomaka i nogu, nedostatak vode u organizmu i posledični simptomi dehidracije, kao i mučnina, povraćanje i suva koža. U težim slučajevima, pogovoto kada je visoka koncetracija kreatinina u krvi povezana sa nedostatkom određenih hormona, mogu se javiti simptomi oboljenja centralnog i perifernog nervnog sistema u vidu neuropatija u polineuropatija. Kod dece, ukoliko je nivo kreatinina u krvi iznad 3 miligrama ( posebno kod beba ), to može biti prvi znak nekog ozbiljnijeg oštećenja bubrega.
U trudnoći, povišen kreatinin u krvi ne utiče previše na sam tok trudnoće, ali trebalo bi se biti obazriv jer je ipak u visokoj vrednosti štetna supstanca u organizmu!
Pacijent sa povišenim vrednostima kreatinina u krvi bi trebalo da izbegava suplemente koji su bogati kreatininom, kao i izbacivanje namirnica kao što su pivo, čokolada, susam, seme i ulje suncokreta, lešnik, orah, indijski orah, badem, sir i mlečne proizvode, kao i proizvode na bazi putera ili maslaca.
Takođe, potrebno je redovno kontrolisati nivo kreatinina u krvi kao i samu vrednost krvnog pritiska.
Lekovi iz prirode kojima možete uticati na vrednost kreatinina u krvi jesu kopriva, kamilica, maslačak, cimet i žalfija.
Simptomi povišene uree u krvi i lečenje
Simptomi povišene koncentracije uree u krvi jesu gubitak apetita, mučnina, zamaranje i nakon najjednostavnijih fizičkih aktivnosti, povraćanje, ruke i noge koje se “tresu”, poremećene mentalne i memorijske funkcije, grčevi u mišićima i ubrzano disanje praćeno plitkim dahom.
Ukoliko patite od povišene koncetracije uree u krvi, pojačajte unos citrusa – oni su bogati vitaminom C koji svojim antioksidantnim dejstvom može da potpomogne izlučivanju uree mokraćom, koristite kuhinjske soli bogate kalijumom ili izbacite upotrebu soli, umereno jedite meso i jaja u bilo kom obliku, preporučuju se kuvane varijante, izbacite konzumiranje namirnica bogatim fosfatima, nitratima i nitritima. Izbacite skroz iz upotrebe alkohol i gazirana pića, a povećajte unos prirodnih sokova.
Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!