Šta su granulociti ?

Granulociti su grupa belih krvnih ćelija (leukocita) koja se karakteriše velikim brojem granula koje se boje i nalaze se unutar citoplazme. Dakle, oni su vrsta belih krvnih zrnaca koja je ispunjena mikroskopskim granulama, malih kesica koje sadrže enzime koji vare mikroorganizme. Granulociti su deo urođenog imunog sistema, i imaju nešto nespecifičnu aktivnost. Oni ne reaguju isključivo na specifične antigene, kao B-ćelije i T-ćelije. Granulociti su najbrojniji od leukocita i približno su 12-15 mikrometara u prečniku, što ih čini većim od crvenih krvnih zrnaca (eritrocita). Oni takođe imaju višerežnjevit nukleus i važni su medijatori inflamatornog odgovora.

Postoje tri vrste granulocita u krvi: neutrofilni granulociti, eozinofilni granulociti i bazofilni granulociti. Svaki od ovih tipova se razlikuje po boji granula koju dobijaju kada se obrađuju sa određenom hemijskom bojom. Razlike u karakteristikama bojenja odražavaju razlike u hemijskom sastavu granula.

granulociti u krvi

Granulociti (GRA u krvi) imaju životni vek od samo nekoliko dana i neprekidno se proizvode od matičnih ćelija (tj. prekursor ćelija) u koštanoj srži. Oni ulaze u krvotok i cirkulišu nekoliko sati, nakon čega napuštaju cirkulaciju i umiru. Granulociti u krvi su mobilni i privlače strane materije hemijskim signalima. Njihova uloga je da napadnu strane supstance koje izazivaju zapaljenje i infekcije.

Povišeni granulociti u krvi  su odgovor na infekcije, autoimune bolesti i kancer krvi. Abnormalno visoki granulociti obično ukazuju na infekciju ili bolest. Poremećaji koštane srži predstavlajju glavni uzrok povišenog broja granulocita u krvi.

Poremećaji koštane srži koji mogu izazvati povećan broj granulocita u krvi su:

– rak belih krvnih zrnaca

– policitemija vera (poremećaj u kojem organizam proizvodi previše crvenih krvnih ćelija)

– primarna trombocitemija (bolest u kojoj organizam proizvodi previše trombocita)

– primarna mielofibroza (rak krvi koji izaziva nagomilavanje ožiljka u koštanoj srži)

Povišen broj granulocita u krvi se takođe može videti u kombinaciji sa:

– bakterijskom ili infekcijom krvi

– sepsom

– insuficijencijom bubrega

– nekim autoimunim bolestima, uključujući reumatoidni artritis

– metastatskim karcinomom

– zapaljenskom bolesti creva

– ekstremnim fizičkim ili emocionalnim stresom

– povredaom usled opekotina

– srčanim udarom

– pušenjem

– upotrebom određenih lekova, uključujući kortikosteroide.

Neutrofilni granulociti (neutrofili) se obično nalaze u krvotoku i predstavljaju najrasprostranjeniji tip fagocita. Predstavljaju 50% do 60% od ukupno cirkulišućih belih krvnih zrnaca. Neutrofili su bitni za zaštitu tela od bolesti i infekcija, a deluju uklanjanjem i uništavanjem nekih vrsta bakterija, ćelijskog otpada, stranih materija i dr.

Neutrofili će to postići tako što ”jedu” ove supstance. Oni su glavna vrsta belih krvnih ćelija koja štiti telo na ovaj način.  Neutrofilni granulociti su od suštinskog značaja za proces poznat kao proteoliza.

Povišeni neutrofilni granulociti

Jedan od osnovnih uzroka visokog broja neutrofila je  visok nivo stresa u telu. Stres može nastati zbog mnogih faktora, kao što su nervoza, vežbe i dr. Drugi uzrok je iznenadna infekcija. Oštećenje ili zapaljenje tkiva može dovesti do visokog broja neutrofila. Primeri su opekotine i infarkt.

Iznenadno otkazivanje bubrega može izazvati povišene neutrofile. Uslov poznat kao ketoacidoza takođe može da izazove visoke neutrofile. Ostali uzroci povišenih neutrofilnih granulocita su eklampsija, širenje raka u telu, policitemija vera i hemolitička anemija.

Pojedini lekovi takođe mogu dovesti do velikog broja neutrofila (npr. kortikosteroidi).

Sniženi neutrofilni granulociti

Ovo stanje je poznato kao neutropenija i može biti posledica leukemije, mielofibroze, oštećenja koštane srži (usled infekcija, lekova, zračenja), ozbiljne bakterijske infekcije, autoimunih bolesti, uvećane slezine. Fenotiazini, koji se koriste za lečenje psihoze, alergije i povraćanja – mogu izazvati snižene neutofile. Premalo vitamina B12 ili folne kiseline takođe može da izazove smanjen broj neutrofilnih granulocita.

Eozinofilni granulociti

Eozinofili imaju režnjevit nukleus bubrežastog oblika (dva do četiri režnja). Broj granula može varirati jer imaju tendenciju da degranuliraju dok su u krvotoku. Eozinofili imaju ključnu ulogu u ubijanju parazita (npr. želudačne nematode). Ove ćelije imaju ograničenu sposobnost da učestvuju u fagocitozi, uključene su u uništavanju ćelija tumora i promovišu popravku oštećenih tkiva.

Povišeni eozinofilni granulociti

Ovo je obično uzrok sledećih stanja: najezde parazita na creva; autoimunih oboljenja i oboljenja kao što je reumatoidni artritis i sistemski lupus eritematozus; maligne bolesti kao što je eozinofilna leukemija i Hodgkinova bolest; kožne bolesti (poput eksfolijativnog dermatitisa); Adison-ova bolest; refluks ezofagitis i eozinofilni ezofagitis; i usled korišćenja određenih lekova poput penicilina. Ali, možda najčešći uzrok eozinofilije je alergijsko stanje kao što je astma.

Sniženi eozinofilni granulociti

Ovo može biti rezultat trovanja alkoholom ili usled pojačane produkcije kortizola.

Bazofilni granulociti (bazofili) su jedna od najmanje brojnih grupa ćelija u koštanoj srži i krvi (javljaju se u manje od 2% svih ćelija). Kao neutrofili i eozinofili, i oni imaju režnjeviti nukleus, međutim, imaju samo dva režnja. Kada dođe do infekcije, zreli bazofili će biti pušteni iz koštane srži i putovati do mesta infekcije. Kada su bazofili povređeni, oni će ispustiti histamin, što doprinosi inflamatornom odgovoru koji pomaže u borbi protiv invazije organizama. Dakle, oni učestvuju u alergijskom odgovoru. Povišeni bazofilni granulociti se javlajju kod viroza, autoimunih hemolitičkih bolesti i slično.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply