Jeste li već čuli za post COVID-19 sindrom?

Epidemija uzrokovana sars-cov2 virusom u 2020. godini uzrokovala je svjetsku zdravstvenu krizu i iscrpila zdravstvene resurse u gotovo svim državama. Nešto više od godine dana nakon pojave epidemije, raste broj onih koji su preboljeli COVID-19, a s time postaje jasno kako treba bolje razumjeti zdravstvene izazove s kojima se suočavaju.

COVID-19 ne završava njegovim prebolijevanjem

Sve je jasnije kako je riječ o virusu koji kod mnogih ostavlja posljedice i nakon što ga prebole. U toj skupini najteže su pogođeni oni koji su se suočili s težim oblikom COVID-19 infekcije, a koji su bili mehanički ventilirani ili su liječeni visokim protocima kisika. Riječ je o pacijentima koji čak mjesecima nakon mogu imati simptome koji im onemogućuju kvalitetan život i zahtijevaju produljeno liječenje. Studije ukazuju kako nisu samo pacijenti s najtežim oblikom COVID-19 infekcije oni koje pogađa post-COVID sindrom. Sve je više podataka da se on javlja i u bolesnika s blagim oblikom bolesti. Učestalost produženih simptoma infekcije kreće se u rasponu od 40 do 90 posto bolesnika. Svi oni nose se sa skupom simptoma koji je zaostao ili se nanovo pojavio nakon što su preboljeli ovu infekciju. Ti simptomi najčešće su vezani uz respiratorni sustav (nedostatak zraka, bol u prsima, zaostali suhi kašalj). Uz njih, javlja se i kronični umor, gubitak apetita, opća slabost, glavobolja, osjećaj lupanja srca i nepodnošenje uobičajenih napora. Velik broj žali se i na dugotrajan gubitak njuha i mirisa, što je možda i najtipičniji simptom COVID-19 infekcije.

Opasne posljedice SARS-COV2 infekcije

Ova opasna infekcija kod određenih će pacijenata dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. To stanje pojačane koagulabilnosti kod dijela će pacijenata rezultirati nastankom moždanog udara ili plućne embolije. Takvi pacijenti tijekom liječenja dobivaju niskomolekularni heparin, dok se prevencija kod onih koji su na kućnom liječenju provodi acetilsalicilnom kiselinom. Kod najtežeg oblika COVID-19 bolesnika razvit će se dugotrajne posljedice u vidu plućne fibroze i respiratorne insuficijencije, što predstavlja trajne posljedice.

Liječenje

Kako je riječ o novoj infekciji i sindromu koji ju prati, mogućnosti liječenja još uvijek su nedovoljno poznate. Kod određenih pacijenata koji pokazuju znakove oštećenja plućne funkcije i patološki rentgenogram ili CT pluća mogu se koristiti kortikosteroidi. Trenutno se provodi više studija na temu doziranja kortikosteroida u liječenju i u njihove se rezultate polažu velike nade. Jedan od načina pomoći svakako je i provođenje plućne rehabilitacije u specijaliziranim centrima. S obzirom da je riječ o multisistemskoj bolesti, u liječenje i praćenje bolesnika treba uključiti multidisciplinarni tim liječnika kako bi se maksimalno ublažile posljedice ove izazovne bolesti.