Autoimune bolesti nastaju kada imuni sistem greškom napada sopstvene zdrave ćelije i tkiva. Poznato je više od 80 vrsta – od Hašimoto tireoiditisa i reumatoidnog artritisa do psorijaze, celijakije i dijabetesa tipa 1. Češće pogađaju žene, počinju nespecifičnim simptomima poput umora, bolova i blage temperature, a uz pravovremenu dijagnozu, terapiju i zdrav način života većina ljudi ih uspešno drži pod kontrolom.

Šta su autoimune bolesti?
Imuni sistem je mreža ćelija i organa koja brani telo od bakterija, virusa i drugih napadača. Njegova osnovna sposobnost je da razlikuje „svoje” od „stranog”. Kada ta sposobnost zakaže, telo stvara autoantitela koja napadaju normalne ćelije, a regulatorne T-ćelije ne uspevaju da zaustave napad. Koji organ strada zavisi od vrste bolesti.
Simptomi autoimunih bolesti
U početku su simptomi slični kod većine autoimunih bolesti i često dolaze u talasima (pogoršanja i smirivanja):
- umor i malaksalost;
- blago povišena temperatura;
- bolovi i otok zglobova, bolovi u mišićima;
- problemi sa kožom – osip, crvenilo;
- bol u stomaku i problemi sa varenjem;
- slaba koncentracija;
- opadanje kose;
- trnjenje ruku i nogu;
- otečene žlezde.
Uzroci – zašto nastaju?
Tačan uzrok nije poznat, ali na nastanak utiču:
- geni – bolesti se češće javljaju u porodicama;
- hormoni – zato su češće kod žena u reproduktivnom dobu;
- infekcije – neki virusi i bakterije mogu „pokrenuti” imunu reakciju;
- lekovi i hemikalije iz okoline;
- pušenje, stres, gojaznost i ishrana bogata prerađenom hranom.
Ko je u većem riziku?
- žene, naročito u reproduktivnom dobu;
- osobe koje u porodici imaju autoimunu bolest;
- osobe izložene određenim hemikalijama i rastvaračima;
- pojedine etničke grupe (npr. lupus je češći kod Afroamerikanki).
Vrste autoimunih bolesti
Bolesti štitne žlezde
Hašimoto tireoiditis (hipotireoza) i Grejvsova bolest (hipertireoza).
Bolesti zglobova i mišića
Reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, lupus, Šegrenov sindrom, miastenija gravis.
Bolesti creva
Kronova bolest, ulcerozni kolitis i celijakija.
Nervni sistem
Multipla skleroza i Gijen-Bareov sindrom.
Metaboličke
Dijabetes tipa 1, kada imuni sistem uništava ćelije pankreasa koje stvaraju insulin.
Autoimune bolesti kože
Psorijaza, vitiligo, alopecija areata, sklerodermija i dermatomiozitis pogađaju kožu, kosu i nokte. Prepoznaju se po crvenim ljuspastim plakovima, belim mrljama, kružnom opadanju kose ili zadebljanju kože.
Dijagnoza
Ne postoji jedan test za sve autoimune bolesti. Lekar kombinuje simptome, pregled i analize krvi – ANA antitela, specifična antitela (npr. anti-TPO za Hašimoto), sedimentaciju i CRP.
Lečenje autoimunih bolesti
Većina autoimunih bolesti je hronična, ali se uspešno kontroliše. Terapija zavisi od bolesti: nadoknada hormona (npr. hormon štitne žlezde), lekovi protiv upale i bolova, kortikosteroidi, imunosupresivi i savremeni biološki lekovi.
Prirodne mere koje pomažu
- Protivupalna ishrana – povrće, voće, riba bogata omega-3, maslinovo ulje, orašasti plodovi; manje šećera, belog brašna i prerađenog mesa.
- Vitamin D – nizak nivo je čest kod autoimunih bolesti; proverite ga analizom.
- Kurkuma i đumbir – začini sa protivupalnim dejstvom.
- Fizička aktivnost – redovno umereno kretanje smanjuje upalu i umor.
- San i manje stresa – stres često izaziva pogoršanja.
- Bez cigareta – pušenje pogoršava mnoge autoimune bolesti.
Prirodne mere su dopuna, a ne zamena za terapiju koju je propisao lekar.
Česta pitanja
Koje su najčešće autoimune bolesti?
Hašimoto tireoiditis, reumatoidni artritis, psorijaza, celijakija, dijabetes tipa 1 i multipla skleroza.
Da li se autoimune bolesti mogu izlečiti?
Većina se ne može trajno izlečiti, ali se terapijom i načinom života mogu dugo držati u mirovanju.
Koje analize otkrivaju autoimune bolesti?
ANA antitela, specifična antitela, sedimentacija i CRP, uz pregled specijaliste.
Da li stres izaziva autoimune bolesti?
Stres sam ne izaziva bolest, ali može pokrenuti ili pogoršati simptome kod osoba sklonih autoimunim bolestima.



Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!