Polipi na debelom crevu su izrasline na unutrašnjem zidu debelog creva ili rektuma – najčešće benigne, ali neki tipovi (adenomi) vremenom mogu preći u rak debelog creva. Uglavnom ne daju simptome i otkrivaju se kolonoskopijom, tokom koje se odmah i uklanjaju. Zato su preventivni pregledi posle 45–50 godina najbolja zaštita.

Šta su polipi na debelom crevu?
Polip je izraslina koja izlazi iz sluznice creva – može biti ravna ili na „peteljci”, veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Česti su kod starijih osoba: polipe ima oko trećine ljudi posle 50. godine.
Vrste polipa debelog creva
- Adenomatozni polipi (adenomi) – najčešći; imaju potencijal da posle više godina pređu u rak, zato se uvek uklanjaju.
- Hiperplastični polipi – mali, uglavnom bezopasni.
- Nazubljeni (serrated) polipi – mogu biti rizični, posebno veći.
- Upalni polipi – javljaju se kod ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti.
Sindromi polipoze
Retka nasledna stanja (familijarna adenomatozna polipoza, Linčov sindrom) u kojima se javljaju brojni polipi i visok rizik od raka već u mlađim godinama – potrebni su redovni pregledi od mladosti.
Polipi na anusu
Izrasline u samom anusu najčešće nisu pravi polipi creva već fibroepitelni polipi, kožni nabori posle hemoroida ili analne bradavice. Lekar ih razlikuje pregledom; uklanjaju se ako smetaju ili krvare.
Ko dobija polipe i šta ih izaziva?
- starost preko 45–50 godina;
- polipi ili rak debelog creva u porodici;
- gojaznost i fizička neaktivnost;
- pušenje i alkohol;
- ishrana bogata crvenim i prerađenim mesom, a siromašna vlaknima;
- dijabetes tipa 2;
- upalne bolesti creva.
Simptomi polipa na debelom crevu
Većina polipa nema simptome. Kada ih ima, javljaju se:
- krv u stolici ili na toalet-papiru, ili tamna stolica;
- promena u pražnjenju – zatvor ili proliv duže od nedelju dana;
- sluz u stolici;
- bol u stomaku (kod velikih polipa);
- anemija i umor zbog skrivenog krvarenja.
Dijagnoza – kolonoskopija
Kolonoskopija je zlatni standard: kroz anus se uvodi tanka savitljiva cev sa kamerom koja pregleda celo debelo crevo, a polipi se tokom pregleda odmah uklanjaju i šalju na analizu. Ostale metode su test na skriveno krvarenje u stolici, CT kolonografija i sigmoidoskopija. Ako test stolice pokaže krv, uvek sledi kolonoskopija.
Lečenje polipa
Polipi se uklanjaju tokom kolonoskopije (polipektomija) – bezbolno i bez reza. Veliki polipi ponekad zahtevaju posebnu endoskopsku tehniku ili, retko, operaciju. Posle uklanjanja lekar određuje kada treba ponoviti kolonoskopiju – obično za 3 do 10 godina, zavisno od broja, veličine i vrste polipa.
Komplikacije
Neuklonjeni adenomi mogu posle 7–10 godina preći u rak debelog creva. Veliki polipi mogu krvariti ili, retko, izazvati suženje creva. Više o tome: rak debelog creva – simptomi i lečenje.
Kako smanjiti rizik od polipa
- preventivna kolonoskopija od 45–50. godine, ranije ako postoji porodična istorija;
- ishrana bogata vlaknima – povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke;
- manje crvenog i prerađenog mesa;
- redovna fizička aktivnost i normalna težina;
- bez pušenja i sa malo alkohola.
Česta pitanja
Da li su polipi na debelom crevu opasni?
Većina je benigna, ali adenomi mogu vremenom postati maligni – zato se uklanjaju.
Da li uklanjanje polipa boli?
Ne, uklanja se tokom kolonoskopije, najčešće u sedaciji.
Mogu li se polipi vratiti?
Mogu nastati novi, zato su potrebne kontrolne kolonoskopije.
Da li polipi nestaju sami?
Ne – polipi se ne povlače sami i ne leče se biljem; jedini pouzdan način je uklanjanje.



Leave a Reply
Want to join the discussion?Feel free to contribute!