Japanska jabuka je u našim krajevima još uvek relativno nepoznata, ali u poslednje vreme vlada sve veće interesovanje za ovaj zdravi plod.Pored konzumiranja mnogi su zaintersovani i za uzgoj jer izgleda veoma atraktivno, pogotovo kada joj opadne lišće, a na granama ostanu gusto poredani narandžasti plodovi.

Rod Diospyros, kojem pripada japanska jabuka – kaki, obuhvata preko 200 suptropskih i tropskih, listopadnih ili zimzelenih žbunova i drveća od kojih većina ima jestive plodove. Njihovo latinsko ime znači “voće bogova”, a poreklom su iz Kine, gde uspevaju više od 2000 godina (u toj zemlji postoje primerci stari oko 500 godina).Uzgoj kako jabuka je popularan širom sveta: ovo snažno listopadno drvo može da naraste do 10 m, ima velike, sjajne, kožaste listove i krupne, dekorativne, cvetove iz kojih se razvijaju ukusni sočni plodovi.

kaki
U našim krajevima japanska jabuka je još relativno nepoznata biljka, ali u poslednje vreme vlada sve veće interesovanje za ovaj zdravi plod koji se uzgaja na plantažama, ali i u dvorištima. Izgleda veoma atraktivno, pogotovo kada joj opadne lišće, a na granama ostanu gusto poredani narandžasti plodovi.

Tri do pet godina nakon sadnje, kada je krošnja već razvijena, u maju i junu počinju se formirati pupoljci iz kojih se razvijaju cvetovi, ženski ili dvopolni koji traju 14-20 dana. Moguć je i uzgoj samo jednog drveta u bašti plodovi se mogu formirati i bez oprašivanja i oplodnje, a u tom slučaju, za razliku od oprašenih muških cvetova, nemaju seme (košticu).

Zašto plod mora da “odleži”

Plodovi su pljosnati, okrugli ili duguljasti, teški u prošeku 80-500 g, tamnožute, narandžaste ili crvene boje, s tankom sjajnom pokožicom, pepeljastom prevlakom, i sa jednom, dve, ponekad čak i osam semenki. Sazrevaju u jesen i beru se nakon što s drveta opadne lišće, posle prvih mrazeva. Zbog visokog sadržaja tanina, oporog su ukusa, pa se najpre odlažu u kutije i neko vreme drže na hladnom da bi potpuno sazreli i omekšali.Japanska jabuka se jede kašičicom. U poslednje vreme, na tržištu ima sorti čiji su plodovi jestivi odmah nakon branja.

Krošnja kakija obavezno se oblikuje skraćivanjem grana i savijanjem mladih jednogodišnjih izdanaka pomoću posebnih savijača.

Ukoliko ste zainteresovani za uzgoj japanske jabuke trebalo bi da znate da se lada biljkapresađuje iz saksije na stalno mesto u bašti kada navrši dve do tri godine. Japanskoj jabuci mora se obezbediti dosta sunca (pogotovo u jesen kad joj dozrevaju plodovi) i velika vlažnost, pa je treba posaditi na svetlom mestu i redovno zalivati, naročito kada je drvce još mlado. Prilikom sadnje skraćuje joj se koren, a u jamu se stavlja mineralno đubrivo, koje se kasnije dodaje jednom u dve nedelje. Kaki rađa obilno, u zavisnosti od veličine drveta, i preko 200 kg plodova po stablu.Ljudi koji su zainteresovani za gajenje kaki jabuka se pitaju da li joj klima odgovara. Kaki dobro podnosi hladnoću, čak i temperature do -20°C.

Bomba vitamina i minerala

Plodovi japanske jabuke bogati su hranljivim materijama, pre svega moćnim antioksidansima beta-karotenom (provitaminom A) i vitaminima B, C, E i K. Obiluju i mineralima, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, fosforom i gvoždem, zbog čega se koriste u izradi lekova protiv anemije. Sadrže i dosta vlakana (dva puta više nego jabuka), koja blagotvorno deluju na probavu.

Suvi kaki – delikates bez premca

Da bi se dobio ovaj delikates, najbolje je primenjivati tradicionalnu japansku metodu koja daje mnogo bolji rezultat nego sušenje u peći. Da bi mogao da se podvrgne procesu, plod se mora brati specijalnim makazama kako bi se za peteljku vezao kanap. Potom se ljušti i veša o sušilicu, gde ostaje dok ne poprimi belu boju (zbog kristalizacije šećera). Suva japanska jabuka važi za pravi specijalitet: uprkos dehidrataciji, ostaje meka i sočna, a ukus joj je zaista neponovljiv.

Kako se jede japanska jabuka

Već smo istakli da se japanska jabuka jede kašikom.Koru nikako nemojte jesti ! Neoljušteni kaki, zbog visokog procenta tanina u opni, zajedno sa fermentima iz probavnog trakta može podstaći formiranje fitobezoara (biljnih kamenaca), koji se u 90% slučajeva moraju vaditi operativnim putem. Ovi poremećaji se javljuju u obliku epidemija u područjima u kojima kaki prirodno uspeva. Takođe, japansku jabuku ne treba jesti na prazan stomak.

Sočna apoteka

Preporučuje se protiv slabosti organizma, kao antibaktericid u slučaju gastroenteritisa (zapaljenje želuca i tankog creva), te kao sredstvo za jačanje nervnog sistema, srca i jetre. Od davnina se koristi za u kozmetičke svrhe.

Ljupki bonsai

Japanci, koji su kaki zapravo preuzeli od Kineza, odavno su kultivisali i minijaturnu verziju ovog drveta – bonsai. Reč je o ukrasnoj vrsti Diospvros lotus koja rađa mnoštvo sitnih plodova, a od koje se, inače, kalemljenjem dobija i sorta čije plodove jedemo.

Ukusno i zdravo

Recept za slasni džem

Japanska jabuka dodaje se voćnim salatama i sladoledu, od nje se dobija vrlo ukusan i zdrav sok, prave se sirupi, kolači, ali i odličan džem.

Evo recepta:

Najpre se od plodova napravi osnovna smesa. Oljuštiti kilogram kaki jabuka, iseći ih na četvrtine, pa ubaciti u lonac sa 6 dl vode u koju ste dodali 2 kašičice cimeta. Kuvati na tihoj vatri sve dok plodovi ne poprime tamnobraon boju. Gnječiti dok masa ne dobije teksturu sosa od jabuke.
Pomešati 4 šolje smese 2 šolje meda, pola šolje soka od limuna i šolju vode, pa kuvati na tihoj vatri uz neprestano mešanje, sve dok masa ne dobije želatinoznu strukturu. Džem sipati u teglice, ostaviti ga da se ohladi, pa odložiti u frižider.

 

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply