Provera pulsa na ručnom zglobu uz beleženje simptoma

Preskakanje i lupanje srca mogu se osetiti kao kratka pauza pa jači udar, treperenje ili ubrzano kucanje. Ovaj osećaj se naziva palpitacijama. Sam opis tegobe ne otkriva vrstu srčanog ritma: za razlikovanje prolazne reakcije od aritmije često je potrebno snimanje EKG-a.

Ako lupanje ne prestaje ili ga prate bol u grudima, otežano disanje, osećaj da ćete se onesvestiti ili gubitak svesti, odmah potražite hitnu pomoć. Ne čekajte da čaj ili kućni postupak deluju i nemojte sami voziti. Ako su se takvi simptomi već smirili, i dalje je potreban hitan savet lekara. Ovakvu procenu preporučuje i NHS vodič o palpitacijama.

Šta znači osećaj da srce preskoči?

Jedna mogućnost je prevremeni otkucaj, odnosno ekstrasistola. Posle njega može uslediti kraća pauza, pa naredni otkucaj deluje jače. Čovek to često opisuje kao „srce je zastalo”, iako osećaj sam po sebi ne dokazuje zastoj srca. NHLBI objašnjava ovu razliku među poremećajima ritma.

Lupanje može značiti i da normalne otkucaje primećujete jače nego obično. S druge strane, neke aritmije ne izazivaju primetne tegobe. Zato se ozbiljnost ne određuje samo prema tome koliko je osećaj neprijatan. Važni su trajanje, okolnosti, prateći simptomi i prethodno zdravstveno stanje.

Preskakanje, tahikardija i aritmija nisu isti pojmovi

  • Palpitacije opisuju ono što osoba oseća.
  • Tahikardija znači ubrzan srčani rad; detaljno je obrađena u vodiču ubrzan puls i tahikardija.
  • Aritmija označava poremećaj frekvencije ili ritma koji treba prepoznati odgovarajućim pregledom.

Mogući uzroci lupanja i preskakanja srca

Među čestim okidačima su naporan trening, nedovoljno sna, stres, kofein, alkohol, nikotin i pojedini lekovi. Tegobe se mogu javiti i uz anemiju, pojačan rad štitne žlezde ili srčano oboljenje. Trudnoća i menopauza takođe mogu biti periodi u kojima se otkucaji više primećuju.

Ne zaključujte unapred da je uzrok „samo nervoza”. Jednako tako, povremeni preskok nije automatski dokaz teške srčane bolesti. Na pregledu je korisno navesti i lekove protiv prehlade, inhalatore, energetska pića i dodatke koje uzimate, jer se oni često izostave sa spiska terapije.

Preskakanje srca u mirovanju i lupanje noću

U mirnoj prostoriji ili pri ležanju lakše usmeravamo pažnju na otkucaje. To može učiniti već postojeći osećaj upadljivijim, ali ne govori zašto se pojavio. Činjenica da je tegoba prisutna samo u krevetu ne isključuje aritmiju i ne treba je koristiti kao kućni dijagnostički test.

Zabeležite da li vas lupanje budi, koliko traje i da li prethode kasna kafa, alkohol, neprospavana noć ili stresan dan. Ne morate neprekidno da osluškujete puls: nekoliko konkretnih zapisa korisnije je od desetina merenja bez konteksta.

Da li ležanje na levom boku pomera srce u „nepravilan” položaj?

Takvo objašnjenje nije odgovarajuće. Položaj tela može promeniti doživljaj otkucaja, ali se na osnovu njega ne utvrđuje da li je ritam normalan. Ako vam promena položaja prija, možete je probati, uz pregled kada se epizode ponavljaju ili postoje druge tegobe.

Lupanje srca posle jela

Veza sa obrokom važan je podatak za pregled, ali nije konačna dijagnoza. Zapišite šta ste jeli i pili, veličinu porcije i vreme početka tegobe. Kafa, alkohol ili energetski napitak uz obrok mogu biti relevantniji od same namirnice koju ste prvo okrivili.

Ne treba zaključiti da se holesterol naglo „zalepio” za krvne sudove ili da stomak oduzima krv srcu. Ako posle obroka imate ponovljene epizode, razgovarajte sa lekarom. Ozbiljni prateći simptomi zahtevaju procenu bez obzira na to da li je prethodilo jelo.

Preskakanje pri naporu i kod mladih

Kada se tegobe pojave tokom vežbanja, prekinite napor i obratite pažnju na prateće simptome. Naročito su važni vrtoglavica, bol u grudima i gubitak svesti. Povratak treningu posle takve epizode treba dogovoriti posle procene, umesto ponovnog namernog izazivanja tegobe.

Mladost ne objašnjava svaki preskok. Recite lekaru ako u porodici postoji nasledna bolest srca ili iznenadna smrt u mlađem uzrastu. To ne znači da imate istu bolest, ali menja podatke na osnovu kojih se planira pregled. Osoba sa urednom procenom i osoba sa utvrđenom srčanom bolešću ne dobijaju automatski isti savet o sportu.

Koje preglede lekar može predložiti?

Osnovu čine razgovor, pregled i EKG. Kada se preskoci javljaju povremeno, kratak EKG između epizoda može propustiti promenu. Tada se po proceni koristi Holter ili drugi način dužeg praćenja. Mogu biti potrebne analize krvi, elektrolita i hormona štitne žlezde, a nekada ultrazvuk srca ili test pri opterećenju.

NHLBI opisuje namenu ovih dijagnostičkih postupaka. Ne mora svaka osoba da uradi sve preglede. Važno je da lekar odabere test prema učestalosti i okolnostima tegoba.

Šta zapisati pre pregleda?

  • Datum, približno vreme i trajanje epizode.
  • Da li je počela naglo ili postepeno.
  • Da li ste mirovali, vežbali, jeli ili spavali.
  • Koji drugi simptomi su postojali.
  • Izmeren puls, ako ste uspeli da ga proverite bez odlaganja pomoći.
  • Lekove, suplemente i napitke koje ste koristili tog dana.

Ako već imate zapis sata ili kućnog uređaja, sačuvajte ga za lekara. Uređaj može pružiti dodatni podatak, ali poruka „normalno” ne treba da odloži pomoć kada postoje ozbiljni simptomi. Ne menjajte lek na osnovu jednog upozorenja na ekranu.

Kako se leče preskakanje i aritmije?

Lečenje zavisi od potvrđenog uzroka. Nekome je dovoljno praćenje i uklanjanje okidača, a nekome su potrebni lekovi ili procedura. Antiaritmici, kardioverzija, ablacija i uređaji za regulisanje ritma imaju određene indikacije; nijedna opcija nije namenjena svakom osećaju preskakanja.

Nemojte uzimati tuđe tablete za usporavanje pulsa, dodatnu dozu sopstvenog leka ili preparat za „razređivanje krvi” bez dogovora. NHLBI upozorava da neodgovarajuća doza antiaritmika može pogoršati ritam.

Navike i prirodni preparati: šta ima smisla?

Redovan san, prestanak pušenja i prepoznavanje sopstvenih okidača korisniji su početak od nasumičnog menjanja čajeva. Ako primećujete jasnu vezu sa energetskim pićima ili velikom količinom kafe, izostavite ih i zabeležite šta se promenilo. Ovaj zapis dopunjuje pregled, ne zamenjuje ga.

Glog, valerijana i drugi biljni proizvodi ne treba da budu predstavljeni kao univerzalan lek za aritmiju. Posebno je važno proveriti kombinovanje sa propisanom terapijom. O tome govori zaseban pregled biljni preparati za pritisak i srce: dokazi i interakcije.

Česta pitanja

Da li je preskakanje u mirovanju uvek bezazleno?

Ne može se zaključiti samo po tome što mirujete. Ponavljanje, trajanje, prateći simptomi i nalaz pregleda određuju dalji postupak.

Može li uredan EKG da propusti povremenu aritmiju?

Može, ako promena nije prisutna tokom kratkog snimanja. Lekar prema opisu epizoda odlučuje o dužem praćenju ritma.

Da li odmah treba kupiti magnezijum?

Ne postoji opravdanje da svako preskakanje lečite dodatkom magnezijuma. Potreba za nadoknadom zavisi od nalaza i zdravstvenog stanja.

Da li čaj za pritisak leči i aritmiju?

To su različiti problemi. Preparat koji neko koristi uz hipertenziju ne dobija time ulogu terapije za poremećaj ritma.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply