Autoimune bolesti uključuju veći broj zdravstvenih poremećaja do kojih dolazi kada imunološki sistem napada zdrave ćelije, ne uspevajući da ih razlikuje od opasnih stranih napadača kao sto su bakterije. Mehanizam nastanka autoimunih bolesti medicini još uvek nije poznat, iako je broj obolelih u stalnom je porastu.Autoimune bolesti se češće javljaju kod žena a pretpostavlja se da su uzrok hormonalne promene. Ponekad do problema dolazi kada mikroorganizmi ili neki lekovi utiču na funkciju ćelija imunološkog sistema. Kada počnu naglo da se umnožavaju, (e ćelije udruženim snagama napadaju one zdrave, uzrokujući autoimuno oboljenje. Ponekad jeova  bolest povezana sa određenim organima. Na primer, ako imunološki sistem napada štitnu žlezdu, (javlja se Grejvsova bolest, a ako napadne gastrointestinalni trakt, javljaju se Kronova bolest i ulecrozni kolitis. Ako su napadnuti pojedini proteini u organizmu, to je uzrok za reumatoidni artritis ili ankilozirajući spondilitis.

Simptomi autoimunih bolesti

Sve autoimune bolesti,u početnim fazama karakterišu slični simptomi, kao sto su: malaksalost, blaga groznica, zapaljenski procesi, slaba koncentracija, alegije i neobjašnjivi bolovi. Dodatni problem predstavlja kasno dijagnostlkovanje autoimunih bolesti, jer lekari najčešće i ne pomisle da je reč o poremećaju u radu imunološkog sistema. Često se za malaksalost i neobjašnjive bolove krivi psihološki faktor. Obolelima najveći problem predstavljaju upale, koje se veoma teško leče.

autoimune bolesti

Autoimune bolesti uzrok

I pored mnogih istraživanja, uzrok autoimunih bolesti nije tačno definisan. Postoji mnoštvo teorija, nagoveštaja, sugestija i verodostojnih studija u kojima se samo otvaraju vrata zagonetke. S jedne strane su naučnici koji
smatraju da je sve “stvar genetike” dok drugi tvrde da je za bilo koje genetsko oboljenje – potreban okidač! Drugim rečima, svako potencijalno i genetski uzrokovano oboljenje nastaje isključivo tako što ga stimuliše neki faktor iz okruženja.

Postoje i oni koji tvrde da je uzrok razvoja autoimunih oboljenja duboke psihološke prirode, a stres se pritom navodi kao najveći krivac. Između ostalog, ne treba zanemariti ni ulogu pesticida, teških metala i ostalih toksina kojima smo danas prilično izloženi, a sve je više dokaza kako su upravo oni jedan od glavnih uzročnika poremećaja imunološkog sistema. Primera radi, među poljoprivrednicima u Americi koji su izloženi određenim pesticidima otkriven je povećan broj obolelih od sistemskog eritemskog lupusa.

Na listi potencijalnih uzročnika našle su se i bakterije. Poznato je da su ovi mikroorganizmi stalni stanovnici našeg sistema za varenje, te da ih u crevima ima bezbroj. Pored toga što igraju ulogu u varenju hrane i apsorpciji nutrijenata, takode mogu doprineti razvoju autoimunih oboljenja. Naime, naučnici s Harvarda otkrili su da postoji povezanost između bakterije Prevo-tella copri i reumatoidnog artritisa.

Lekovite biljke protiv upala

Za suzbijanje upalnih procesa u slučaju autoimunih bolesti, stručnjaci preporučuju sledeće biljke:

Kurkuma

Ova biljka sadrži supstancu kurkumin koja suzbija upalne enzime u slučaju artritisa, Kronove bolesti u ulceroznog kolitisa. Taj začin možete dodavati u hranu ili pomešati kašičicu praha s toplim mlekom i medom, pa popiti uveče pre spavanja.

Đumbir

Antiupalna svojstva đumbira takođe mogu biti od koristi u terapiji autoimunih oboljenja. Kašičicu narendanog korena te biljke preliti šoljom ključale vode i ostaviti poklopljeno da se hladi. Procediti, zasladiti domaćim medom i popiti. Đumbir, takođe, možete i dodavati kao začin u razna jela.

Kokosovo ulje

Istraživanja su pokazala da kokosovo ulje ima snažno analgetsko i antiupalno dejstvo. Pokazalo se kao veoma delotvorno u suzbijanju upala u slučaju ulceroznog kolitisa, Kronove bolesti i spondilitisa. Dnevno bi trebalo uzimati dve do tri kašičice kokosovog ulja. U slučaju artritisa i spondilitisa, može se koritstiti topikalno za masažu bolnih mesta, samo ga prethodno treba malo zagrejati.

Ulje divljeg origana

Antiupalna svojstva ovog ulja čine ga odličnim saveznikom u terapiji reumatoidnog artritisa i spondilitisa. U malo vode ili sveže ceđenog soka od voća ili povrća nakapati 3-4 kapi ulja divljeg origana. Uzimati tri puta dnevno. Takođe, bolna mesta možete masirati mešavinom kokosovog i ulja divljeg origana.

Aloja

Ova biljka takode poseduje analgetska i antiinflamatorna svojstva, a pritom reguliše i metabolizam. Pokazala se kao delotvorna u slučaju Grejvsove bolesti i Hašimotovog sindroma. Preseći list aloje (stare najamnje tri godine), a zatim odvojiti gel i izblendati ga zajedno sa sokom od limuna. Pomešati s 2 šolje vode, po želji zasladiti domaćim medom i piti u toku dana u gutljajima.

Ananas

Zahvaljujući enzimu bromelainu, koji ima snažno antiupalno dejstvo, ananas se pokazao kao jedan od najboljih saveznika u borbi s autoimunim oboljenjima. Studije su pokazale da je naročito efikasan u slučaju ulceroznog kolitisa i reumatoidnog artritisa. Kad god možete, jedite svež ananas, a izbegavajte onaj iz konzerve.Sok od ananasa je još efikasniji ukoliko se pomeša s kurkumom i pije u toku dana.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply