Šta je parestezija? Parestezija se definiše kao abnormalne senzacije tela, kao što su ukočenost, peckanje ili gorenje. Ovi osećaji mogu se osetiti u prstima na rukama, šakama, prstima na nogama ili stopalima. U zavisnosti od uzroka, osećaj parestezije može trajati kratkoročno i brzo prolazi, kao što je slučaj kada se javlja usled hiperventilacije, napada anksioznosti ili ako ste ležali na ruci dok ste spavali. Većina ljudi doživljava privremeno paresteziju, taj osećaj bockanja iglama po telu, u nekom trenutku u životu kad su sedeli predugo sa prekrštenim nogama ili kad su zaspali sa rukom ispod glave. To se dešava kada postoji konstantan pritisak na nerv. Osećaj brzo nestane kada se pritisak oslobađa. Neke osobe mogu imati hroničnu paresteziju. Ovo je obično simptom ozbiljnih osnovnih uslova.

Uzrok parestezije

Koji je uzrok parestezije? Parestezija obično nastaje usled kompresije ili oštećenja nerva. Parestezija može biti simptom raznih oboljenja, poremećaja ili je uzrokovana povredom nerava.

parestezija lecenje

Privremena parestezija može da bude posledica bilo koje aktivnosti koja izaziva produženi pritisak na nerv ili nerve, kao što je sedenje prekrštenih nogu ili preduga vožnja bicikla. Parestezija takođe može da se javi sa umerenim do teškim ortopedskim uslovima, kao i poremećajima i bolestima koje oštećuju nervni sistem. U nekim slučajevima, parestezija je simptom ozbiljne ili po život opasne bolesti, što treba proceniti što je pre moguće.

Ortopedski uzroci parestezije

– povrede leđa ili vrata

– prelom kostiju ili gips koji je prejako stegnut

– degenerativna bolest diska

– diskus hernija

– uklješteni nerv ili pritisak na nerv, kao što je od sindroma karpalnog tunela

– osteoporoza

Neurološki uzroci parestezije:

– alkoholizam

– arterio-venske malformacije (zamršeni čvor arterija i vena koji pritiska kičmenu moždinu)

– tumor na mozgu

– dijabetička neuropatija (oštećenja krvnih sudova ili nerava zbog visokog nivoa šećera u krvi, što je povezano sa dijabetesom)

– encefalitis (zapaljenje mozga usled virusne ili bakterijske infekcije)

– trovanje teškim metalima, kao što je trovanje olovom

– multipla skleroza (bolest koja utiče na mozak i kičmenu moždinu)

– periferna neuropatija (poremećaj perifernih nerava koji polaze od kičmene moždine)

– povrede ili tumor kičmene moždine

– moždani udar

– prolazni ishemijski napad

– poprečni mijelitis (neurološki poremećaj koji izaziva zapaljenje kičmene moždine)

– nedostatak vitamina B12 (perniciozna anemija).

Koje tegobe izaziva parestezija

Senzacije parestezije se mogu opisati na mnogo različitih načina, uključujući i peckanje, utrnulost, bockanje iglama, svrab i gorenje. Ove senzacije mogu biti praćene bolom i drugim simptomima u zavisnosti od dela tela koji je zahvaćen. Ovi povezani simptomi mogu pomoći da vaš lekar postavi dijagnozu.

Tegobe koje se mogu javiti zajedno sa parestezijom

– anksioznost

– učestalo mokrenje

– povećana parestezija dok hodate ili izvršavate zadatke

– grčenje mišića

– bol

– osip

– osetljivost na dodir

Ozbiljne tegobe koje bi ukazivale na stanja opasna po život

U nekim slučajevima, parestezija se može pojaviti sa drugim simptomima koji bi mogli ukazati na ozbiljno ili opasno po život stanje, koje treba da se odmah tretira. Pozovite hitnu pomoć ako vi ili neko u vašoj blizini doživljava sledeće simptome:

– konfuzija ili gubitak svesti čak i na kratko

– teškoće sa disanjem

– teškoća hodanja

– vrtoglavica

– gubitak kontrole bešike ili creva

– gubitak vida ili promene u viziji

– paraliza

– parestezija nakon povrede glave, vrata ili leđa

– nerazgovetan govor

– slabost (gubitak snage).

Simptomi parestezije

Zanimljivo je, sama po sebi parestezija je nešto što se može smatrati simptomom određenih uslova. Pored toga, parestezija koju osoba proživljava može biti hronična ili prolazna. Kada je parestezija uzrokovana određenim uslovima, dodatni simptomi mogu postati deo iskustva osobe, koji se odnose na osnovne uzroke. Simptomi parestezije mogu uključivati:

– svrab

– peckanje

– padanje stopala

– dizartrija

– ukočenost

– mišićna atrofija

– očna dismetrija

– sindrom nemirnih nogu

– osećaj da nešto puzi na koži

– osećaj kao da udovi ‘’spavaju’’ (ruka, noga, šaka, stopalo).

Dijagnoza

Dijagnostička procena parestezije se zasniva na utvrđivanju osnovnog uslova koji može da izaziva da osoba iskusi senzacije parestezije. Medicinska istorija neke osobe, u kombinaciji sa fizičkim pregledom i laboratorijskim ispitivanjima, jesu od suštinskog značaja za dijagnozu parestezije. Lekar može naručiti i druge testove u zavisnosti od sumnje na uzrok parestezije koju osoba doživljava.

Parestezija se može klasifikovati kao prolazna ili hronična. Prolazna parestezija može biti simptom hiperventilacije ili napada panike. Hronična parestezija može biti rezultat iritacije nerava, slabe cirkulacije, neuropatija ili niza drugih uslova ili uzroka. Ne postoji nijedan oblik dugoročnog fizičkog dejstva parestezije, iako njeni temeljni uslovi mogu imati veliki broj efekata.

Lečenje

Kako izgleda lečenje parestezije? Plan tretmana za paresteziju je individualan u zavisnosti od uzroka, prisustva koegzistirajućih bolesti, starosti pacijenta i drugih faktora. Tretman obično podrazumeva višestruki plan koji se bavi osnovnim ili povezanim uzrokom i pomaže da se smanje abnormalne senzacije parestezije, tako da osoba može da ima aktivan i normalan život.

Neki uzroci parestezije, poput kompresije nerva zbog prekrštanja noge, često mogu efikasno da se tretiraju sa relativno jednostavnim merama, poput ‘’odkrštanja’’ nogu. Parestezija zbog hiperventilacije ili napada anksioznosti rešava se sama od sebe nakon isteka napada. Parestezija izazvana previše stegnutim gipsom, tretira se sečenjem i otvaranjem gipsa kako bi se izbegao pritisak na nerve.

Drugi ozbiljniji uzroci parestezije, kao što je dijabetes, zahtevaju intenzivnije lečenje. To može da podrazumeva lekove, redovni medicinski nadzor, hirurške procedure, fizikalnu terapiju, ortopedska pomagala, promene u ishrani i životnom stilu i hospitalizaciju.

Tretman za neke uzroke parestezije može da sadrži i manipulaciju vrata od strane obučenog lekara, osteopate, kiropraktičara ili fizioterapeuta.

Pored tretiranja osnovnog uzroka parestezije, lekovi mogu da se koriste za minimiziranje neugodnosti parestezije. Ovo uključuje kortikosteroide, kao što je prednizon. U nekim slučajevima topikalne indiferentne kreme, kao što je lidokain krema, mogu se koristiti.

0 replies

Leave a Reply

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Leave a Reply