Hibernacijska dijeta postala je popularna širom sveta posle objavljivanja knjige “Mršavljenje u snu” čiji su autori otac i sin Mike i Stuart McInnes inače po profesijama nutricionista i farmaceut…

Hibernacijska dijeta je po mnogima „revolucionarna“a propagira umereno vežbanje i zdravu, izbalansiranu, celovitu ishranu koja podrazumeva izbegavanje rafinisane i porcesuirane hrane poput belog hleba, pice, hamburgera, čokolade, piva i šećera i glavna stvar jeste uzimati po punu kašiku (ili dve) meda uveče pred spavanje, bilo razmućeno u toploj vodi, nekom šejku ili direktno iz tegle.

Fascinantna hibernacijska dijeta sa medom pomaže u poboljšavanju sna i istovremeno gubitku telesne težine tako što se bazira na našem bioritmu umesto da ide „protiv njega“. Kao nov pristupi o metabolizmu masnoća, zahteva da se ne naprežemo previše tokom aerobnih vežbi niti da se preznojavamo dok radimo zahtevne i teške vežbe u teretani.

hibernacijska dijeta

Hibernacijska dijeta zvuči previše lako i previše „čudesno“ da bi sve u vezi nje bilo istinito?

Kada se prirodni med uzima pred spavanje, smatra se da ga organizam koristi kao „pogonsko gorivo“ za rad jetre i tako ubrzava metabolizam odnosno sagorevanje masnoća, smanjuje nivo hormona stresa i pomaže nam da lakše zaspimo i bolje spavamo. Ovo je najstariji prirodni zaslađivač koji takođe sadrži i širok spektar vitamina, uključujući vitamine B1, B2, B5 i B6, kao i minerala poput kalcijuma, bakra, gvožđa, magnezijuma, mangana, fosfora, kalijuma, natrijuma i cinka; antioksidanse i aminokiseline koji su neophodni za izgradnju proteina.

Šta je značajno za hibernacijsku dijetu ? zahvaljujući odnosu 1:1 fruktoze i glukoze, med je gotovo idealna namirnica koja služi kao „gorivo“ za organizam tokom noći i održava nivo šećera u krvi stabilnim, pa na taj način pomaže hormonima da sagore suvišne masnoće. Hipoteza da med smanjuje nivo glukoze u krvi je objavljena u članku u časopisu „Žurnal medicinske ishrane“ u aprilu 2004. godine.

Hibernacijska dijeta sa medom se pre svega bazira na konzumiranju meda pred spavanje.Ipak, većini ljudi jedenje neposredno pred spavanje, u ovom slučaju šećera, deluje kao nešto potpuno suludo. Štaviše, jedenje kasno uveče se obično ne preporučuje kad je u pitanju mršavljenje jer ljudi smatraju da u vreme kada se kreće na spavanje metabolizam počinje da usporava i organizam ne može da sagori kalorije i da će se te kalorije pretvoriti u suvišne kilograme. Međutim, oni koji su se više edukovali o medu, verovatno znaju da hibernacijska dijeta i u naučnom smislu ima potkrepljenje da je dobra za organizam.

Kada se šećer iz želuca apsorbuje u krv, prvo odlazi u jetru, koja je jedini organ u celom ljudskom telu koja proizvodi enzim koji procesuira fruktozu kao šećer. U jetri se fruktoza pretvara u glukosu i skladišti u jetri kao glikogen ili „ljudski skrob“ i oslobađa se u krv samo onda kada nivo glukoze u krvi opadne.

Fruktoza takođe oslobađa enzim glukoze u jetri koji ima efekad da jetra uskladišti onoliko glukoze koliko god je moguće. Ovo je poznato kao i „paradoks fruktoze“. Drugim rečima, fruktoza smanjuje glikemijski indeks glukoze; fruktoza „ulazi u jetru“ i „otvara vrata“ za ulazak glukoze i tako sprečava nagle skokove glukoze u krvi. Ovaj prirodni regulator nivoa glukoze u krvi se nalazi u voću, povrću i medu i reguliše nivo glukoze u krvi i stabilizuje ga i održava pravilan „dotok“ glukoze u mozak.

Neka jednostavna pitanja koja biste trebali da postavite sebi, ako želite da držite hibernacijsku dijetu, kako biste proverili da li vam je potrebna i da li vaša jetra pravilno funkcioniše noću jesu:

– Da li se redovno budite noću?
– Da li se noću preznojavate?
– Da li imate gorušicu tokom noći?
– Da li često ustajete da idete do toaleta tokom noći?
– Da li ujutru osećate mučninu?
– Da li se budite iscrpljeni?
– Da li vam je grlo ujutru suvo?
– Da li noću imate grčeve?
– Osećate li se slabo ujutru kada se probudite?

Ako je odgovor „da“ na bilo koje od ovih pitanja, to može značiti da umesno sagorevanja masnoća i oporavljanja mišića, vaš organizam proizvodi dosta hormona stresa tokom spavanja pa je hibernacijska dijeta prava stvar za vas!

Hibrnacijska dijeta se razlikuje od mnogih drugih programa za mršavljenje i po tome što nema striktno određen jelovnik.Važno je samo izbegavati industrijski prerađenu hranu i jesti što više neprerađenih namirnica.Zdrava ishrana koju hibernacijska dijeta preporučuje ipak ne može biti dovoljna za neko ozbiljnije mršavljenje, pa zato ako imate priličan broj kilograma viška morate da odvojite vreme i za vežbanje.Dakle kako na prvi pogled izgleda uz reklamu “Mršavite dok spavate” hibernacijska dijeta ipak nije program mršavljenja za lenje osobe.

Hibernacijska dijeta takođe ima objašnjenje i kako fruktoza iz meda „hrani“ mozak, koji je zapravo organ kome je potrebno najviše energije i sagoreva i do 20 puta više energije nego bilo koje druge ćelije u organizmu. Uvek postajemo iscrpljeni nakon što smo skoncentrisani na nešto duži period. Zbog toga često čujemo ili kažemo da je mentalni napor teži nego fizičko iscrpljivanje. Mozgu je potrebna glukoza kako bi funkcionisao, ali je glukozi potrebno mnogo „prostora za skladištenje“, a u mozgu za to svakako nema mesta; stojga je jetra jedini organ koji može i da skladišti i da oslobađa glukozu u krvotok. Zato je bitno da pazite na nivo glikogena u jetri, odnosno da „obezbedite“ dovoljno prostora kako bi i jetra i mozak i tokom dana i tokom noći imali dovoljno glikogena. Svaki nagli pad nivoa glukoze u krvi je vrlo štetan po mozak. Adrenalne žlezde se tada aktiviraju i hormon adrenalin se proizvodi u većim količinama, što može dovesti do zdravstvenih problema poput srčanih oboljenja, osteoporoze, gojaznosti, dijabetesa, slabljenja imunog sistema, depresije i mnogih drugih zdravstvenih problema.Ovo su neka od osnovnih naučnih objašnjenja kako hibernacijska dijeta funkcioniše i zašto bi trebala da bude efikasna.

Ono što je takođe odličan podsticaj kod hibernacijske dijete je da sagorevamo neverovatnih 70% masnoća tokom spavanja, 35% tokom vežbi slabog intenziteta, 20% tokom vežbanja umerenim tempom, a samo 10% tokom napornih vežbi. Tokom spavanja bismo trebali da sagorevamo masnoće. Međutim, ako nismo „nahranili“ jetru pre nego što smo pošli na spavanje, organizam oslobađa hormone stresa iz adrenalnih žlezda koji ubrzavaju puls i povećavaju krvni pritisak. Umesto da sagorevaju masnoće, ovi hormoni štetno utiču na mišiće i koste. Jetra mora da oslobodi po 10 grama glukoze svakog sata – 6,5 za mozak, a 3,5 za bubrege i crvena krvna zrnca. Pošto je kapacitet jetre za skladištenje glukoze samo 75 grama, većina ljudi odlazi na spavanje „prazne jetre“, što aktivira adrenalne žlezde, a to ne dovodi do odmora i oporavka. A ako se organizam ne oporavlja tokom spavanja, neće ni sagorevati masnoće zato je hibernacijska dijeta rešenje.

Cilj hibernacijske dijete je u principu da podstaknu svoj organizam da se vrati prirodnom procesu samooporavka i optimizuju svoj bioritam i sagorevanje masnoća, kako jasno naglašava autor ove dijete, koji smatra da ova dijeta nije samo zdrava zbog mršavljenja, već i zbog oslobađanja izvora energije u organizmu za koje nismo znali da ih imamo.

Stoga, ako ste zainteresovani da saznate više o ovoj dijeti, potražite knjigu „Hibernacijska dijeta“ gde je detaljno opisan proces i predlozi obroka za doručak, ručak i večeru, kao i različite vrste vežbi tokom ove dijete.